Autor: Kaluđerović Dragan Sažetak Članak nema sažetak. preuzmite pun tekst...
Autor: Jovanović Miodrag Sažetak Ovaj rad se bavi projektovanjem ribljih staza shodno savremenom konceptu ‘naturalnog’ uređenja malih vodotoka. Prikazana su konstruktivna rešenja ribljih staza u vidu regulisanih rečnih deonica, ribljih rampi i zaobilaznih kanala. Objašnjenje hidrauličkog proračuna ilustrovano je računskim primerima. Nekoliko fotografija potvrđuju da se ,naturalnom’ regulacijom malih vodotoka mogu ispuniti postavljeni hidraulički, ihtiološki i estetski uslovi. preuzmite pun tekst...
Autor: Đorđević Branislav, Dašić Tina Sažetak Pri planiranju vodoprivrednih sistema sa akumulacijama i vodozahvatima jedna od ključnih projektnih odluka jeste: koliki protok odabrati kao obavezno ispuštanje iz akumulacije, odnosno nizvodno od vodozahvata. U radu je izvršeno jasno metodološko razgraničenje pojmova: garantovani ekološki protok, protok za vodoprivredne potrebe, potrebno ispuštanje nizvodno od brane ili rečnog vodozahvata. Analizom metoda koje se koriste u svetu, kao i na bazi hidroloških studija malih voda i morfološko-ekoloških analiza koje su urađene na našim vodotocima, autori su definisali novu metodu za izbor garantovanih ekoloških protoka pri planiranju na ovom prostoru Evrope. Prednosti metode su: (a) jednostavnost primene, jer se zasniva na analizi verovatnoća mesečnih malih voda, (b) prilagođenost životnim aktivnostima biocenoza u rečnom biotopu (protoci su različiti u toplom i hladnom delu godine), (c) u malovodnim periodima ti protoci su veći od protoka koji bi bili u prirodnom stanju, tako da predstavljaju najdelotvorniju zaštitu vodenih ekosistema. preuzmite pun tekst...
Autor: Nikolić Svetlana, Mojović Ljiljana, Nikolić Branislav, Sekulić Ljubomir, Milovanović Dragana Sažetak U periodu septembar-novembar 2010. godine izvršeno je ispitivanje kvaliteta vode reka Veliki Lug i Kubršnica, u delu posle mosta za Jagnjilo tj. posle teritorije opštine Mladenovac do ušća u Jasenicu, na teritoriji opštine Smederevska Palanka. Izvršene su fizičko-hemijske i mikrobiološke analize uzoraka vode na četiri merna mesta duž rečnog toka. Fizičko-hemijske analize pokazale su da vode ovih reka na sva četiri mesta pripadaju IV klasi boniteta. Na pojedinim mernim mestima, vrednosti fizičko-hemijskih parametara kao što su: nitriti, amonijum jon, fosfati, utrošak KMnO4, rastvoreni kiseonik, HPK, BPK5 i gvožđe, su bile iznad maksimalno dozvoljenih vrednosti (MDK) čak i za IV klasu voda. Rezultati mikrobioloških analiza pokazuju da je na svim mernim mestima najverovatniji broj koliformnih bakterija (MPN) u 1l iznosio 240.000 što svrstava ove vode u IV klasu boniteta, osim u novembru kada je taj broj opao na 96.000 što odgovara II klasi boniteta. Takođe, identifikovane patogene bakterijske vrste ukazuju na dominantno fekalno zagađenje domaćinstava i poljoprivrednih farmi. preuzmite pun tekst...
Autor: Cvetković Dragan, Šušteršič Vanja Sažetak Za održivo prečišćavanje otpadnih voda, u zemljama u razvoju, treba podsticati primenu što jednostavnijih i jeftinijih sistema, a da pritom efikasnost ne bude dovedena u pitanje. Ovaj rad urađen je sa ciljem da uporedi učinak dve vrste dostupnih tehnologija za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda u Srbiji. U radu je izvršeno upoređivanje najčešće primenjivanih tehnologija u zemljama u razvoju, rotacioni biološki diskovi (RBC) i sekvencijalni fazni reaktori (SBR), tehnologija koja je još uvek u povoju i čija primena u svetu, u poslednjih nekoliko godina, naglo raste. preuzmite pun tekst...
Autor: Erčić Živodar Sažetak Osnovna tema četvrtog dela rada pod gornjim naslovom je uticaj hidrodinamičkih sila na dimenzije donje ploče bučnice. Iznose se rezultati dosadašnjih istraživanja na hidrauličkim modelima bučnice sa klasičnim hidrauličkim skokom. Prikazane su empirijske formule za određivanje hidrodinamičkih uticaj a na betonsku ploču bučnice koje se mogu koristiti u ranim fazama projektovanja. preuzmite pun tekst...
Autor: Petrović Petar S. Sažetak Mada su, prema dosadašnjim saznanjima, prve brane izgrađene od zemlje, peska i kamena pre oko pet hiljada godina, prva gravitaciona brana od betona sagrađena je tek pre 139 godina. U svetu se sada gradi sve veći broj brana. Pretpostavlja se da ih danas ima preko 500 000, od čega je više od 45 000 visokih brana. U devetnaestom veku tek se stvara teorija elastičnosti i daju uputstva za projektovanje i proračun brana zidanih kamenom. Vode se polemike o naponima ali ne i o deformacijama. Uzgon se uvodi kao opterećenje, ali ne i seizmički uticaji. U ovom članku se, u dva nastavka, prvi put u literaturi, daju osnovni podaci o počecima izgradnje gravitacionih betonskih brana sa portland cementom kao vezivom. Članak obuhvata period do 1900. godine. Daje se kratak prikaz i fotografije za 21 branu, koliko je autor ovoga članka pronašao u literaturi. preuzmite pun tekst...
Autor: Kalajdžisalihović Haris, Bibović Alma Sažetak Numeričko 1D modeliranje Saint-Venanovih jednačina postaje sve veća praksa sa napretkom računarskih softvera. Kartiranje poplava je stepenica iznad, koja ima za cilj dalje definisanje šteta definisanje tara rizika, kao posljednjeg koraka prije donošenja odluke o stepenu i prioritetu zaštite određenog podračja. Na primjeru dijela rijeke Neretve u Federaciji BiH sačinjen je model, u softveru MIKE11 DHI, koji bi imao domen modeliranja velikih voda, te date plavne mape pomenutog područja. Mape rizika nisu prikazane ovim radom. Plavljenje je izazvano vještačkim vodnim valom izazvanim manipulacijom na HE Mostar. Najveća zašti-ta od vještački izazvanih valova jeste samo upravljanje objektima koji izazivaju vještačke vodne valove. preuzmite pun tekst...
Autor: Stanić Miloš, Vasilić Željko, Prodanović Dušan Sažetak Evapotranspiracija je značajna komponenta hidrološkog bilansa koja se računa na osnovu referentne evapotranspiracije (ET0). Poslednjih pedeset godina razvijen je veliki broj empirijskih modela za proračun ET0. Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (eng. United Nations Food And Agriculture Organisation – FAO) u maju 1990 preporačila je upotrebu Penman-Monteith metode za proračun ET0. Ova metoda je postala široko prihvaćena u svetu i koristi se kao standard. Metoda definiše ET0 kao potencijalno isparavanje sa horizontalne referentne površine. Orijentacija i nagib površine međutim imaju uticaj na količinu raspoložive sunčeve energije a samim tim i na vrednost ET0. Količna raspoložive sunčeve energije koja učestvuje u procesu evapotranspiracije naziva se neto radijacija i zavisi, između ostalog, od radijacije koja stiže na granicu atmosfere i transmisivnosti atmosfere. U radu je razvijen metod za proračun radijacije na granici atmosfere u zavisnosti od pada i orijentacije površine kao i postupak za proračun neto radijacije na površinu pod nagibom uzimajući u obzir sve tri komponente radijacije (direktnu, difuzionu i komponentu refleksije). Testiranje modela sprovedeno je koristeći podatke sa meteorološke stanice Smederevska Palanka. Rezultati modela pokazuju da se sa povećanjem nagiba smanjuje referentna ET0 za severno orijentisane površine, a povećava za južno orijentisane. preuzmite pun tekst...
Autor: Milanović Saša, Vasić Ljiljana Sažetak Zaštita podzemnih voda karstnih terena koji sadrže važan resurs voda za budućnost, sve više dobija na značaju kao jedan od ključnih parametara regionalnog planiranja i razvoja karstnih regiona. Karstna sredina je poznata kao izuzetno osetljiva na bilo kakvu promenu prirodnih karakteristika, a njena reakcija na poremećaj je brza i često veoma drastična. Upravo zbog toga ona mora da bude pod striktnom zaštitom. Međutim, kriterijumi za definisanje zona sanitarne zaštite u karstu su bitno različiti od aktuelnih kriterijuma koji se primenjuju u nekarstnim terenima, pogotovo kada se radi o velikim masivima koji se dreniraju na samo par koncentrisanih punktova. Jedan od osnovnih preduslova za kvalitetnu strategiju zaštite jednog karstnog masiva, odnosno karstne izdani, je određivanje zona sanitarne zaštite, i to kroz izradu modela i karte ugroženosti podzemnih voda karstne izdani. Samo takvim ‘strogim’ principima i merama zaštite karstnih izdanskih voda moguće je sačuvati ove izdani za buduća lokalna, pa i regionalna vodosnabdevanja. Jedan od dobrih primera je Beljanička karstna izdan, čije su rezerve oko 3 m3/s u minimum, i kao takva čini dobru osnovu za potrebe regionalnog vodosnabdevanja. preuzmite pun...
Autor: Jovanović Branislava, Ljubisavljević Dejan, Rajaković Ljubinka Sažetak U ovom radu su prikazani rezultati istraživanja efikasnosti uklanjanja arsena iz vode sorpcijom na nekonvencionalnim materijalima: prirodnim (zeolit, bentonit, sepiolit, limonit, piroluzit), otpadnim (otpadna šljaka, otpadni filtarski pesak) i modifikovanim (modifikovana otpadna šljaka, kvarcni pesak i aktivni ugalj impregnisani gvožđe(III)-hidroksidom). Pod istim uslovima paralelno su ispitivani komercijalni sorbenti radi poređenja rezultata. Uklanjanje arsena iz vode sorpcijom je ispitivana u šaržnom sistemu Najbolji rezultati u šaržnom sistemu dobijeni su sa otpadnim materijalima: za otpadnu šljaku i 30 μg/g za otpadni filtarski pesak (za Co=0,5 mg/L), što je u nivou vrednosti koje su dobijene za komercijalne sorbente za uklanjanje arsena. Zbog visokog sadržaja CaO, otpadna šljaka značajno povećava pH vrednost vode (pH= 11). Neutralizacijom otpadne šljake dobijen je nov materijal, modifikovana otpadna šljaka, većeg sorpcionog kapaciteta: 55. preuzmite pun tekst...
Autor: Đorđević Dejana Sažetak Na spojevima otvorenih tokova strujnice postaju zakrivljene, jer vertikalno ubrzanje fluidnih delića nije zanemarljivo u odnosu na ubrzanje zemljine teže, pa su to mesta gde ne važe osnovne pretpostavke na kojima se zasnivaju jednačine linijskog tečenja. Stoga se te jednačine ne mogu koristiti za određivanje dubina uzvodno od ušća koje su neophodne za uređenje rečnih ušća ili projektovanje mreža drenažnih kanala. Od sredine 1940-tih do danas za ove potrebe izvedeno je, bilo isključivo teorijskim razmatranjima, bilo kombinacijom teorijskih razmatranja i laboratorijskih ogleda, oko desetak analitičkih izraza različitog nivoa detaljnosti. Svi izrazi su izvedeni za ušća sa jednakim kotama dna svih kanala na mestu njihovog spajanja, a većina njih važi za uslove mirnog tečenja. U ovom radu detaljno se razmatraju tri novija modela izvedena za uslove mirnog tečenja od kojih se dva (modeli Gurama i ost. i Hsua i ost.) zasnivaju na Tejlorovoj pretpostavci o jednakosti uzvodnih dubina i važe za ušća korita jednakih širina, dok treći model (model Šabajeka i ost.) dozvoljava da uzvodne dubine i širine korita budu različite. Ukazuje se na nedostatke pri izvođenju modela zasnovanih na pretpostavci o jednakosti uzvodnih dubina i ocenjuje se uticaj spornih članova kroz poređenje sa rezultatima postojećih merenja. Pokazuje se da su uz odgovarajuće izmene pojedinih modela, relativne greške svih modela nalaze u granicama greške merenja, pri čemu se najmanja greška dobija primenom modela Šabajeka i ost. Utvrđeno je da je greška koja se čini uzimanjem ugla uliva a umesto ugla skretanja toka na ušću δ u uslovima ustaljenog tečenja zanemarljiva. Buduća istraživanja treba da utvrde vezu δ=f (α, q), gde je q odnos protoka pritoke i reke....
Autor: Prodanović Dušan, Pavlović Dragutin, Branisavljević Nemanja Sažetak Merenje protoka na objektima gde ne postoje uslovi za formiranje pravolinijskog razvijenog turbulentnog strujanja predstavlja poseban izazov. I pored značajnog napretka u razvoju merne tehnike, ne postoji univerzalna metoda kojom je moguće izmeriti protok sa u napred poznatom tačnošću. U ovom radu je napravljen presek trenutno raspoloživih metoda sa osvrtom na njihovu upotrebljivost u složenim uslovima kao što je slučaj prostornog rasporeda brzina. Kao primer, razmatran je problem merenja protoka na zahvatima agregata hidroelektrane HE ‘Đerdap 2’. Zbog asimetričnog položaja elektrane u odnosu na maticu toka reke Dunava, kao i zbog toga što radovi na čišćenju dna uzvodno od brane nisu sprovedeni do kraja, voda na turbine dotiče pod izvesnim uglom. Taj ugao je veći kod turbina bližih sredini brane (kod srpskih turbina) dok je kod turbina postavljenih uz levu obalu (rumunsku) zanemarljiv. Da bi se analizirao uticaj kosog dostrujavanja na rad turbina, neophodno je izmeriti protoke. Kako su kod primenjenih kratkih cevnih agregata loši hidraulički uslovi za kvalitetno merenje protoka standardnim metodama, u radu se analiziraju moguće varijante snimanja prostornog rasporeda brzina. Za slučaj korišćenja elektormagnetnih sondi, obavljena je i provera uticaj a smetnji od strane magnetnog polja generatora. Na kraju, procenjena je moguća tačnost merenja protoka kao i cena takvog sistema. preuzmite pun tekst...