Ljudski resursi i struka u upravljanju vodama

Autor: Bajčetić Marko, Vojvodić Jelena Sažetak Kako uspostaviti i implementirati ljudske resurse i vodoprivrednu struku u upravljanju vodama, a posebno u vodnoj delatnosti je tema rada. Uloga i značaj ljudskih resursa dođe do izražaja u novim uslovima stvorenim tranzicionim i integracionim procesima. Najznačajniji rezultati se očekuju od implementacije direktiva EU o vodama. Razvojem ljudskih resursa obogatiće se vodoprivredna struka koja će stvoriti osnovu za efikasnije upravljanje vodama i vodnom delatnošću. Znanje, kreativnost, veštine i preduzetništvo dovešće do nivoa ljudskih resursa koji će putem vodoprivredne struke obezbediti visoko mesto vodne delatnosti u lestvici društvenih vrednosti, a posebno u javnom sektoru.   preuzmite pun tekst...

Podaci za izradu preliminarne procene rizika od poplava na teritoriji Republike Srbije

Autor: Kolarov Vasiljka, Babić-Mladenović Marina Sažetak Preliminarna procena rizika od poplava je prvi korak u implementaciji Direktive 2007/60/EC Evropskog parlamenta i Saveta od 23. oktobra 2007. godine o proceni i upravljanju rizicima od poplava. U ovom radu su prikazani zahtevi Direktive o poplavama, dat pregled literature, izvršena analiza raspoloživosti podataka za teritoriju Republike Srbije i prikazan inicijalni predlog kriterijuma za procenu značajnog rizika od poplava.   preuzmite pun tekst...

Brane ‘Java’ (Jawa) u Jordanu

Autor: Petrović Petar S. Sažetak Dugo godina je najstarijom branom na svetu, čiji ostaci još postoje, smatrana brana od kamenog nabačaja ‘Kafara’ (Sadd el-Kafara), izgrađena oko 2610. godine pre n. e. u koritu reke Garavi (Wadi el-Garavi), oko 30 km južno od Kaira, u Egiptu. U ovom članku se po prvi put na srpskom jeziku, iznose podaci o branama grada jave (Jawa), za koje, do pre tri decenije niko nije znao da postoje. U Crnoj pustinji (Black Desert) koja se prostire kroz današnju Siriju, Jordan i Saudijsku Arabiju, na južnim padinama planine Druz (Jebel Druze), u severnom Jordanu blizu granice sa Sirijom, postojao je grad Java. Podignut je u pustinji u kojoj su erupcije vulkana izbacile ogromne količine bazaltne lave i gde je život u letnjim mesecima bio nemoguć. Ne zna se ko su bili stanovnici grada Jave, odakle su došli i kada su naselili to mesto. Pored malog kanjona reke Radžil (Rajil), na brdu su izgradili grad sa svim potrebnim zgradama i opasali ga visokim bedemom od balzata (kamena). Pregledali su reku na tri mesta i izgradili derivacione brane od kamenog nabačaja. Od tih malih akumulacija kanalima s odvodili vodu do devet rezervoara sa zidovima branama od balzata. Pouzdano se zna da je bilo pre trećeg milenijuma pre n. e. Stanovnici su nestali kao što su došli. Istorija ne zna ništa o njima.   preuzmite pun tekst...

Optimizacija hidroenergetskog iskorištenja slivnog područja rijeke Morače

Autor: Mitrović Ratko, Tomović Sreten Sažetak Izbor optimalnog rješenja iskorišćenja hidroenergetskog potencijala jednog vodotoka je veoma složen proces, jer je neophodno naći kompromis između energetski najboljeg rješenja, rješenja koje ima manji negativan uticaj na okruženje i socioloških uslova, što je često u praksi međusobno suprostavljeno. Da bismo jasnije prikazali ovaj proces prezentovaćemo matematički model višekriterijumske optimizacije i višekriterijumskog rangiranja za konkretan primjer. Prikazaćemo proces optimizacije različitih varijanti iskorišćenja hidroenergetskog potencijala slivnog područja rijeke Morače. Ovo istraživanje je uporedna analiza mogućih varijantnih rješenja hidroenergetskog potencijala tog vodotoka. Za realizaciju ovog istraživačkog projekta korišćena je obimna dokumentacija i urađeni idejni projekti za hidroelektrane HE Andrijevo, HE Milunovići, HE Raslovići i HE Zlatica. Prikazaćemo proces optimizacije za pet varijanti hidroenergetskog iskorištenja slivnog područja rijeke Morače i osnovne karakteristike svake od njih. Na kraju rada predložićemo optimalnu varijantu za svaku od kriterijumskih funkcija.   preuzmite pun tekst...

O računskim nivoima vode za zaštitu od poplava na Dunavu kod Novog Sada

Autor: Plavšić Jasna, Milutinović Rade Sažetak Zaštita Novog Sada od velikih voda oslanja se najvećim delom na nasipe duž obala Dunava koji su rekonstruisani posle velike poplave iz 1965. godine, kada su dimenzionisani na 100-godišnju veliku vodu. Merodavni nivo vode za dimenzionisanje nasipa određen je tada na osnovu statističke analize niza od 21 maksimalnog godišnjeg vodostaja (1947-1967). Vreme je pokazalo da je taj niz dao merodavni vodostaj s kojim je Novi Sad imao dodatnu zaštitu od velikih voda tokom poslednjih 40 godina. Svaki drugačiji izbor niza za statističku analizu imao bi za rezultat niži merodavni vodostaj i niže kote nasipa. U radu se razmatra uticaj izbora niza maksimalnih godišnjih vodostaja na rezultate statističke analize i na vrednosti merodavnih vodostaja na Dunavu kod Novog Sada. Rezultati pokazuju da je stepen zaštite Novog Sada od plavljenja ispod projektovanog.   preuzmite pun tekst...

Primena GIS-a i analitičkog hijerarhijskog procesa u određivanju pogodnosti zemljišta za navodnjavanje

Autor: Srđević Zorica, Bajčetić Ratko, Srđević Bojan, Blagojević Boško Sažetak Strategijom razvoja poljoprivrede u Srbiji predviđena je izgradnja novih sistema za navodnjavanje i značajno povećanje površina pod takvim sistemima. Pošto će se sistemi graditi na obradivom poljoprivrednom zemljištu viših klasa pogodnosti za navodnjavanje, sprovedena su istraživanja u tom pravcu koja se baziraju na kombinovanju GIS-a i višekriterijumske tehnike za podršku odlučivanju, Analitičkog hijerarhijskog procesa (AHP). U radu je prikazan koncept kombinovanja ove dve tehnike, a zatim je tretiran konkretan problem identifikacije pogodnih zemljišta za navodnjavanje u opštini Mali Iđoš u Vojvodini. Prvo su za izabrane kriterijume (topografija, pedologija, blizina kanala), definisane rasterske mape pogodnosti u GIS-u, a zatim su određeni težinski koeficijenti kriterijuma pomoću AHP-a. Množenjem težinskog koeficijenta kriterijuma i odgovarajuće mape pogodnosti za taj kriterijum dobija se na rasterskom nivou ‘otežana mapa’ za svaki kriterijum, da bi se na kraju objedinjavanjem svih mapa došlo do konačne mape pogodnosti. U radu se predlaže da se na kraju postupka konačna mapa uporedi sa mapom motivisanosti za navodnjavanje. Na taj način je povezivanje GIS-a i AHP-a (predloženo od strane drugih autora) ovde prošireno na post-analizu aspiracija budućih korisnika sistema. Ovakve analize omogućavaju planerima i donosiocima odluka na lokalnom, regionalnom i državnom nivou lakše donošenje odluka o tome gde prvo proširiti površine za navodnjavanje.   preuzmite pun tekst...

Proračun prelivanja kamenog praga u rečnom koritu pri malim vodama

Autor: Jovanović Miodrag, Rosić Nikola Sažetak Ovaj rad je proizašao iz projekta kamenog praga u koritu Velike Morave kod Markovačkog mosta. Svrha praga je da osigura vodosnabdevanje TE ‘Morava’ u periodu malih voda, zaustavi opštu eroziju korita i time ubrza njegovu stabilizaciju. Uticaj izrazito velike apsolutne rapavosti prelivne konture praga naročito dolazi do izražaja u periodu malih voda – pri malim dubinama prelivnog toka, a ogleda se u intenzivnoj turbulenciji i uvlačenju vazduha. U takvim uslovima, ne važi Maningova jednačina za linijske gubitke energije. Metoda Hartunga i Šerlajna, koja je primenjena u ovom radu, razmatra mešavinu vode i vazduha i shodno tome, omogućava procenu odgovarajuće vrednosti koeficijenta trenja. Primer praga na Moravi pokazuje da se linije nivoa, sračunate pomoću Maningove jednačine i po metodi Hartunga i Šerlajna, značajno razlikuju. To znači da se tanki prelivni tokovi na podlozi velike rapavosti ne smeju računati šablonski, već se moraju hidraulički analizirati posebno, kao lokalni fenomeni.   preuzmite pun...

Marginalne raspodele kumulativnih dnevnih padavina na prostoru Srbije

Autor: Mihailović Vladislava, Radić Zoran M. Sažetak Hidrološke i meteorološke serije su najčešće mešoviti procesi sastavljeni od determinističkih i stohastičkih komponenti. Ako se pretpostavi da tokom referentnog perioda (N=30 godina) mogu zanemariti trendovi usled globalnih promena, i da su promene kontinualne (da nema skokovitih promena), onda od determinističkih komponenti ostaju samo sezonske promene vezane za padavinski režim razmatranog područja. Opšte je poznato da se sezonske varijacije uspešno mogu modelirati primenom periodičnih funkcija (korišćenjem Fourierovih serija). Fundamentalne pretpostavke u ovom radu su: A. da sezonske promene (koje evidentno postoje u srednjim vrednostima) postoje i u svim ostalim parametrima (te da mogu modelirati primenom periodičnih funkcija); B. da se na osnovu modeliranih (periodičnih) vremenskih funkcija parametara dnevnih suma padavina stohastičke varijacije dnevnih padavina mogu modelirati primenom jedinstvenog modela za svih 365 marginalnih raspodela. Kao rezultat uvedenih pretpostavki dobijaju se glatke funkcije kvantila tokom hidrološke godine koje omogućavaju širok opseg primena: za analize i klasifikaciju padavinskih režima; za ranu detekciju sušnih i vlažnih perioda; za definisanje promenljivog praga kod analize suša; za analizu globalnih klimatskih promena, itd. Glavni ciljevi ovog članka su : (1) Da se prikaže nov metodološki pristup koji omogućava isti pristup kod analize meteoroloških i hidroloških serija (2) Da se na sistematičan i objektivan način utvrdi koja je teorijska funkcija raspodele najprihvatljivija za marginalne raspodele dnevnih suma padavina na 25 klimatoloških stanica u Srbiji za referentni period 1961-1990. godine. Kako su dnevne padavine prekidne stohastičke serije (sa puno vrednosti nula) analize su urađene za kumulativne kiše tokom 30, 60 i 90 dana. Analiziran je veći broj mogućih dvoparametarskih i troparametarskih raspodela. Preliminarni izbor izvršen je na osnovu dijagrama L-momenata i...

Marginalne raspodele dnevnih proticaja na reprezentativnim profilima u Srbiji

Autor: Radić Zoran M., Mihailović Vladislava Sažetak Prethodne analize (Radić & Mihailović, 2006a, 2006b) koje su bile bazirane na novoj metodologiji, pokazale su prednosti analize kompletnih skupova dnevnih podataka u odnosu na mesečne ili karakteristične dnevne podatke. Prednosti su demonstrirane u studiji hidroloških režima i analizi suša. Metodologija je bazirana na primeni TIPS metode za strukturnu analizu dnevnih hidroloških serija: (I) Na bazi opaženih dnevnih proticaja za N godina, mogu se odrediti nizovi od po 365 vrednosti nekog statističkog parametra (minimuma, maksimuma, konvencionalnih momenata i L-momenata, itd.) (II) Međuzavisnost članova originalnog niza prenosi se i na izvedene nizove statističkih parametara, tako da se mogu definisati vremenske funkcije koje će opisati tu zavisnost (III) Na bazi izvedenih periodičnih funkcija parametara može se definisati 365 marginalnih funkcija raspodele tokom godišnjeg ciklusa. Osnovni cilj ovog rada je da razreši pitanje izbora tipa raspodele za definisanje marginalnih raspodela dnevnih proticaja. Studija je zasnovana na analizi podataka sa 33 reprezentativna profila sa teritorije Srbije. Zbog potrebe regionalnih analiza i drugih primena odabran je tridesetogodišnji referentni period (1961-1990.). Dnevni podaci imaju širok opseg varijacije koeficijenta asimetrije tokom godišnjeg ciklusa i u ovom slučaju je logičan izbor vrlo fleksibilna raspodela. Zbog toga su u obzir uzete samo troparametarske raspodele. Mogući kandidati među raspodelama su identifikovani u preliminarnoj analizi uz pomoć dijagrama konvencionalnih i L-momenata. Kandidati su rangirani na osnovu poređenja odstupanja modela od empirijskih podataka, na bazi koeficijenta korelacije dijagrama verovatnoće (PPCC) i korena iz relativne srednje kvadratne greške (rRMSE), uz uslov da donja granica raspodele ne bi trebalo da bude manja od nule. Analiza je pokazala da je, prema primenjenim kriterijumima, najbolja raspodela log-Pirson 3.  ...

Analiza kiša metodom parcijalnih serija

Autor: Vukmirović Vojislav Sažetak U radu je prikazana metoda parcijalnih serija koja je zasnovana na prekidnim slučajnim procesima. Analiziraju se raspodele broja javljanja pikova, visine pikova i godišnjih maksimuma. Primena metode je ilustrovana analizom kratkotrajnih maksimalnih kiša trajanja 45 minuta na k.st. Beograd-Vračar. Obavljena je i sezonska analiza istih kiša i na osnovu nje primenjena metoda složenih pikova.   prezmite pun tekst...