DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.5-6.209SKljučne reči – sleganje, WELL-DRAIN softver, Terzaghi, sniženje podzemne vode, bunari REZIMEKorišćenje bunara za sniženje nivoa podzemne vode (NPV) u fazi izgradnje objekta je standardna praksa, ali se proračun trenutnog sleganja koje nastaje kao posledica obaranje NPV često zanemaruje. Sniženje nivoa izaziva smanjenje pornog i povećanja efektivnog pritiska, što dovodi do zbijanja tla, odnosno sleganja. Ovakve deformacije su mahom trajne i mogu se opisati Terzaghi-jevim modelom koji pretpostavlja nelinearnu vezu između efektivnih napona i deformacija, koja je rezultat promenljive vrednosti modula stišljivosti. Pomenuti model je integrisan u softver WELL-DRAIN koji je razvijen na Institutu za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Beogradu. Ovaj softver se sastoji iz dva modula, gde se prvi odnosi na proračun prostornog sniženja NPV u vremenu usled crpljenja vode iz bunara, dok se drugi odnosi na proračun posledičnog trenutnog sleganja tla korišćenjem rezultata sniženja NPV kao ulaznih podataka. WELL-DRAIN je već primenjivan u praksi, a u ovom radu su prikazani rezultati sleganja dobijeni za jednu lokaciju u Beogradu na kojoj je za izgradnju objekta sa tri podzemne etaže neophodno sniziti nivo podzemne vode za 9 m. U tu svrhu je planirana izrada 22 bunara ukupnog kapaciteta 176 L/s koji su raspoređeni duž linije iskopa. Rezultati jasno ukazuju na značajno sleganje tla od preko 7 cm u neposrednoj zoni izvan iskopa, zbog čega je predloženo alternativno rešenje kojim se ne dovode u opasnost okolni objekti i infrastruktura. Autori: Filip STANIĆ, Željko VASILIĆ, Anja RANĐELOVIĆ PREUZMITE PUN TEKST LITERATURA[1] Gambolati G., P. Gatto, R.A. Freeze, “Mathematical simulation of the subsidence of Venice, 2, result”, Water Resource Research, vol. 10, no. 3, pp. 563–577, 1973.[2] Goorabi A., M....
DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.5-6.195LKljučne reči – podzemne vode, režim, prognoza, hidrodinamički modeli REZIMELeva obala Dunava u delu Novog Sada, u zoni Kameničke ade i Ribarskog ostrva, u postojećem stanju predstavlja nebranjeno područje, hidrotehnički neuređeno i neurbanizovano. Savremene tendencije u razvoju gradova podrazumevaju izlazak na obale reka i njihovo korišćenje u višenamenske svrhe. Za područje leve obale Dunava u zoni Kameničke ade i Ribarskog ostrva predviđeno je pomeranje postojeće odbrambene linije nasipa ka koritu Dunava za oko 500 m. Uređenje na ovaj način formiranog branjenog područja, u skladu je sa definisanom projektnom dokumentacijom, podrazumeva formiranje veslačke staze umesto postojećeg dunavca Šodroš. Koncepcija formiranja veslačke staze podrazumeva da ona bude u direktnom hidrauličkom kontaktu sa vodonosnom sredinom a i da bude sa konstantnim održavanim nivoom vode. Na taj način se obezbeđuje njena hidraulička uloga kao regulatora režima podzemnih voda na datom prostoru. U sklopu formiranja Generalnog urbanističkog plana za ovaj prostor, bilo je neophodno sagledati uticaj predloženih izmena na promenu režima podzemnih voda. Za potrebe sagledavanja uticaja planiranih radova na izmenu režima podzemnih voda formiran je hidrodinamički model strujanja podzemnih voda za dato područje sa ciljem da se definiše i na inženjerski prihvatljiv način kvantifikuju promene, koje bi se dogodile. Shodno tome, izvršeno je formiranje, kalibracija i verifikacija hidrodinamičkog modela, na kome su, za definisane proračunske šeme, izvršeni prognozni proračuni. Upoređenjem rezultata proračuna, dobijenih za postojeće stanje, sa rezultatima za projektovano stanje, sagledan je i kvantifikovan uticaja izmena na prostoru na režim podzemnih voda. Obradom dobijenih rezultata je utvrđeno da pomeranje nasipa ka Dunavu nema znatan uticaj na režim podzemnih voda. Izgradnjom veslačke staze sa datim premisama, ostvario bi se pozitivan uticaj...
DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.5-6.183PKljučne reči – epikarst, zemljišni sloj, pećina Peč, kvalitet podzemne vode REZIMERazličite supstance, kako pravi tako i koloidni rastvori, migriraju i cirkulišu kroz zemljište, gde se dešavaju brojne hemijske reakcije. Kao rezultat ovog kretanja i biološke aktivnosti organizama, formiraju se slojevi sa specifičnim fizičko-hemijskim i biološkim svojstvima. Ovaj proces predstavlja prvi korak u promeni sastava površinske vode koja se infiltrira i postepeno prelazi u podzemne vode. Rastvaranje krečnjaka je već prilično intenzivno u površinskim zonama krečnjačka – epikarsta, o čemu svedoče podaci prikupljeni sa lokaliteta pećine Peč na Suvoj planini. Porast pH i specifične električne provodljivosti, uz povećanje koncentracija osnovnih jona: elemenata i mikroelemenata (pre svega iz zemljišta), ukazuje na značajne promene u sastavu infiltrirane vode na ulazu u karstni sistem. Kako voda nastavlja da se filtrira kroz krečnjačke stene na površini i karstifikovani krečnjak ispod, procesi rastvaranja krečnjaka i obogaćivanja podzemnih voda kalcijumom i magnezijumom, zajedno sa bikarbonatima, postaju dominantni. Dakle, podzemne vode koje izviru iz karstnih izvora u podnožju istočnih padina Suve planine imaju katjonski sastav u kome prvenstveno dominiraju kalcijum (>85% ekv) i magnezijum (~12% ekv), dok bikarbonati prelaze 95% ekv, a ostale makrokomponente (natrijum, kalijum, sulfati, hloridi) su prisutne u koncentracijama ispod 3% ekv. Autori: Branislav PETROVIĆ, Živojin SMILJKOVIĆ, Veljko MARINOVIĆ PREUZMITE PUN TEKST LITERATURA[1] Bakalowicz M., 2005: Karst groundwater: a challenge for new resources. Hydrogeology Journal, Vol. 13, pp. 148–60[2] Ford D.C. & Williams P.W., 2007: Karst Hydrogeology and Geomorphology, John Wiley & Sons Ltd, Chichester, p. 562[3] Gunn J., 1985: A conceptual model for conduit flow dominated karst aquifers, in Karst Water Resources (eds. Gultekin Gunay, A. Ivan Johnson; Proceedings of...
DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.5-6.167MKljučne reči – hidrogeologija, vodosnabdevanje, zaštita, minerlane i termalne vode, geotermalna energija, monitoring REZIMEU radu je prikazan istorijski osvrt razvoja hidrogeoloških istraživanja u Srbiji, kao i njihov značaj u savremenom društvu. Iako ovakva tema zahteva mnogo veći prostor nego što je prikazan u narednom tekstu, urađena je generalna sublimacija raspoloživih podataka, kako bi se na što koncizniji način prikazao značaj hidrogeooške struke od nauke do primenjenih istraživanja. Rad obrađuje nekoliko značajnih celina, od osvrta na kratak istorijat razvoja hidrogeologije u Srbiji, preko prikaza hidrogeoloških karakteristika Srbije i zakonske regulative vezane za podzemne vode, do aktuelnog stanja u istraživanju i zahvatanju podzemnih voda u Srbiji. Poseban značaj u radu daje se različitim vidovima korišćenja podzemnih voda u različite svrhe, kako korišćenja za potrebe vodosnabdevanja, korišćenja mineralnih i termomineralnih voda za potrebe banjskog turizma u medicinske i rekreativne svrhe, tako i korišćenja subtermalnih i termalnih resursa za potrebe proizvodnje toplotne energije, tako i u sektoru proizvodnje električne energije. U skladu sa održivim korišćenjem i upravljanjem podzemnim vodnim resursom, u radu se daje poseban značaj zaštiti i monitoringu podzemnih voda. Autori: Saša Milanović, Ljiljana Vasić PREUZMITE PUN TEKST LITERATURA[1] Dokmanović P., 2002: Kritička analiza aktuelnog pravilnika o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi podzemnih voda, XIII Jugosolvenski simpozijum o hidrogeologiji i inženjerskoj geologiji, Komitet za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Herceg Novi[2] Dokmanović P., 2002: Zakonska neuređenost u oblasti istraživanja, korišćenja i zaštite podzemnih voda, XIII Jugosolvenski simpozijum o hidrogeologiji i inženjerskoj geologiji, Komitet za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Herceg Novi[3] Dokmanović P., Stevanović Z., 2009: O značaju resursa podzemnih voda za prostorno planiranje u Srbiji,Zbor. rad. konf. VODA 2009, Srp. druš.zazašt. voda,...
DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.5-6.153BKljučne reči – brana, akumulacija, tunel, geološka istraživanja, istražna bušotina REZIMEZa pravilno određivanje uslova gradnje i korišćenja elektroenergetskih hidrotehničkih objekata, potrebno je sprovesti sistematska istraživanja geoloških karakteristika terena na kojem se objekat postavlja. Ova istraživanja obuhvataju raznovrsne aspekte, uključujući geomorfologiju, litostratigrafiju, strukturnu geologiju, seizmologiju, hidrogeologiju, fizičko-mehanička svojstva i drugo, kao i matematičko modeliranje interakcije objekta sa geološkim okruženjem. Glavni cilj ovih istraživanja je prikupljanje svih relevantnih podataka o svojstvima geološkog medija, koji su ključni za odabir optimalnih tehničkih rešenja. S obzirom na složenost ove teme, uputstva ovog rada ne teže da pruže precizna rešenja za svaki pojedinačni slučaj, već su usmerena na davanje dodatnih informacija i iskustava za Naručioca, Projektanta i Izvođača istražnih radova. Uzimajući u obzir sve aspekte i kompleksnost problematike, koja zavisi od geoloških uslova, karakteristika objekta i faze projektovanja, svaki konkretan slučaj rešava se izradom i kontrolom Projekta istraživanja, koji prethodi svim fazama istraživanja i projektovanja. Rezultati geoloških istraživanja i zaključci proizašli iz njih predstavljaju se u jedinstvenom Elaboratu o rezultatima istraživanja, koji, u skladu sa zakonskim propisima, čini deo projektne dokumentacije objekta.Pod “geološkim istraživanjima za potrebe projektovanja hidrotehničkih objekata”, koja su tema ovog rada, podrazumevaju se složena istraživanja sastava, svojstava i stanja geološke sredine pre, tokom i nakon izgradnje hidrotehničkog objekta, uključujući prognozu i kontrolu njenog ponašanja u interakciji sa objektom. Ovo je konkretan doprinos sistematizaciji geoloških istraživanja za potrebe inženjerskih odnosno hidrotehničkih objekata što u ovom slučaju konkretno znači brana, akumulacija i pratećih objekata. Autor: Dr Vladimir Beličević, dipl.inž.geol. PREUZMITE PUN TEKST LITERATURA [1] GRUPA AUTORA: Uputstvo za izvođenje i projektovanje geoloških istraživanja za potrebe projektovanja hidrotehničkih objekata, ENERGO-PROJEKT – Hidroinženjering a.d.,...
DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.3-4.143GKljučne reči – vetroelektrane, meteorološki rizici, mere prilagođavanja klimatskim rizicima REZIMEOvaj rad istražuje uticaj klimatskih promena na proizvodnju i finansijske rezultate vetroelektrana, fokusirajući se na njihovu osetljivost na meteorološke ekstreme i sposobnost prilagođavanja. Klimatske promene unose neizvesnost u dostupnost vetra, resursa koji pokreće vetroelektrane, i povećavaju rizik od ekstremnih događaja koji mogu oštetiti vetrogeneratore, čime rastu kapitalni i operativni troškovi. Složenost klimatskih posledica, posebno na lokalnom nivou važnom za investitore, otežava predviđanja tokom celog životnog veka vetroelektrane. Cilj rada je da ukaže na klimatski rizik za poslovanje vetroelektrane, identifikuje učesnike koji mogu obezbediti mere ublažavanja rizika, te predloži zaštitne mere za investitore. Zaključak ističe važnost analize promena brzine vetra i njegove distribucije, posebno za atraktivne lokacije s višim prosečnim brzinama koje su ranjivije na klimatske ekstreme. Autori: Adnan GUŠIĆ, Faruk SERDAREVIĆ PREUZMITE PUN TEKST LITERATURA[1] Svetska Nuklearna asocijacija (World Nuclear Association) 2024, Carbon Dioxide Emissions From Electricity, dokument dostupan na: https://world-nuclear.org/information-library/energy-and-the-environment/carbon-dioxide-emissions-from-electricity[2] Međuvladin panel za klimatske promene (IPCC) 2014, Climate Change – Synthesis Report Summary for Policymakers, dokument dostupan na: https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/ipcc_wg3_ar5_summary-for-policymakers.pdf[3] Lamb, WF et al. 2021, A review of trends and drivers of greenhouse gas emissions by sectorfrom 1990 to 2018, Environ. Res. Lett.16 073005, str. 5, dokument dostupan na:https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1748-9326/abee4e/pdf[4] Međuvladin panel za klimatske promene (IPCC) 2021, Climate Change – The Physical Science Basis, Contribution to the Sixth Assessment Report of the IPCC, dokument dostupan na:https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_SPM_final.pdf[5] UNEP i Frankfurt School 2020, Global Trends in Renewable Energy Investment 2020, dokument dostupan na: https://www.fs-unep-centre.org/wp-content/uploads/2020/06/GTR_2020.pdf[6] Institut za istraživanje energije (IER) 2019, Levelized Cost of Electricity from Existing Generation Resource, dokument dostupan na: https://www.instituteforenergyresearch.org/the-grid/the-levelized-cost-of-electricity-from-existing-generation-resources/[7] Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) 2022, Renewable...
DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.3-4.135MKljučne reči – 1D hidrodinamički model, 2D hidrodinamički model, transformacija poplavnog talasa, hidrauličko modeliranje REZIMEPri hidrauličkom modeliranju tokova sa složenim tečenjem nailazi se na problem izlivanja vode iz glavnog korita i tečenja po inundacijama, kao i interakcijom sa različitim objektima u okviru plavne zone (mostovi i prilazni putevi, propusti i sl). U okviru jednodimenzionalnog hidrodinamičkog modela ove pojave se modeliraju kroz različite unutrašnje granične uslove, formiranjem paralelnih tokova i slično. Međutim, u slučajevima kada se 1D hidrodinamički model koristi u operativnoj upotrebi (npr. u sistemima rane najave), detaljno simuliranje svih pojava može usporiti izvršavanje modela do nivoa da model postaje operativno neupotrebljiv. Prema tome, potrebno je pronaći konfiguraciju 1D hidrodinamičkog modela koji će sa što manje dodatnih elemenata adekvatno simulirati složena tečenja. Predlaže se formiranje 2D hidrodinamičkog modela, na osnovu čijih rezultata je moguće odrediti najuticajnije pojave u transformaciji talasa. Na osnovu ovih zaključaka, moguće je odrediti optimalnu konfiguraciju 1D hidrodinamičkog modela kojim se postiže zadovoljavajuća tačnost modela uz prihvatljivo proračunsko vreme. U radu će se prikazati primena navedene metodologije na primeru reke Tamnave, u hidrauličkom modelu koji se koristi u Sistemu rane najave Kolubara. Autori: Ivan Marisavljević, Luka Stojadinović, Ognjen Prohaska, Marija Milovanović, Nenad Bogdanović, Aleksandar Cvetković PREUZMITE PUN TEKST LITERATURA[1] Nikola Milivojević i sar., 2022, General platform for hydroinformatics systems – a review of concept, CONTEMPORARY WATER MANAGMENT: CHALLENGES AND RESEARS DIRECTIONS Proceedings of the Internationl Scientific Conference in the Honour of 75 Years of the Jaroslav Černi Water Institute[2] Vladislava Bartoš Divac i sar., 2022, Concept of flood early warning systems in Serbia, CONTEMPORARY WATER MANAGMENT: CHALLENGES AND RESEARS DIRECTIONS Proceedings of the Internationl...
DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.3-4.121PKljučne reči – rečni sliv, namena zemljišta, zemljišni pokrivač, predviđanje promene, MOLUSCE REZIMERazmatranje faktora koji nanivou sliva, osim promene klime, utiču na budući vodni režim, obuhvata i promene namene zemljišta i zemljišnog pokrivača. Cilj rada je da se ispita učinak tri metode za predviđanje promene namene zemljišta i zemljišnog pokrivača, na primeru sliva reke Toplice do profila hidrološke stanice Doljevac do 2100. godine. Za predviđanje su korišćene metode iz dodatka MOLUSCE u softverskom paketu QGIS v2.18. Uključene su četiri varijante ulaznih podataka dobijene kombinovanjem digitalnog modela visina i pokazatelja: odstojanje od puta, ekspozicija i nagib terena. Dobijene vrednosti koeficijenta kapa i procentualne tačnosti sva tri modela pokazuju dobru saglasnost osmotrenih i simuliranih podataka. Rezultati simulacije promene namene zemljišta do 2100. godine, između ostalog, ukazuju na gubitak retkih na račun gustih šuma i mešovitog šumskog i obradivog zemljišta, kao i stagnaciju urbanih površina, što u budućnosti može uticati na proces formiranja oticaja na slivu. Autori: Jana PENDIĆ, Marija MILIĆEVIĆ, Nikola ĐOKIĆ, Borislava BLAGOJEVIĆ, Vladislava MIHAILOVIĆ PREUZMITE PUN TEKST LITERATURA[1] Gaur, S., & Singh, R.: A comprehensive review on land use/land cover (NZZP) change modeling for urban development: current status and future prospects. Sustainability, 15(2), 903, 2023.[2] Di Gregorio, A., & Jansen, L. J. (1998). Land Cover Classification System (LCCS): classification concepts and user manual. FAO, Rome.[3] McConnell, W., & Moran, E. F.: Meeting in the middle: the challenge of meso-level integration. Land Use Policy, 19(1), 99-101, 2000.[4] Wang, Y., Sun, Y., Cao, X., Wang, Y., Zhang, W., & Cheng, X.: A review of regional and Global scale Land Use/Land Cover (NZZP) mapping products generated from satellite remote sensing. ISPRS Journal of Photogrammetry and Remote...
DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.3-4.107MKljučne reči – Model kišne epizode, HEC-HMS, parametri modela, kalibracija, validacija, karstni sliv, rijeka Unac REZIMEZa procjenu hidrološkog režima, utjecaja prirodnih ili antropogenih promjena na slivu, ocjene velikih voda na izučenim ili neizučenim slivovima, sve češće se koriste hidrološki modeli. HEC HMS model kišne epizode korišten je za modeliranje tri pojedinačna događaja koja potječu iz različitih perioda u kojima se uobičajeno javljaju velike vode na hidrološkoj stanica Drvar na rijeci Unac. Obzirom da se radi o karstnom slivu, modeliranje otjecanja predstavlja poseban izazov. U ovom radu ispitana je mogućnost primjene relativno jednostavnog modela sa skromnim brojem parametara i ulaznih podataka, te prenosa parametara modela sa jednog na drugi događaj. Ulazni podaci za kalibraciju i validaciju modela su satne vrijednosti proticaja i padavina. U radu je izvršena ručna kalibracija mijenjajući po jedan parametar. Na osnovu mjera efikasnosti (PBIAS, NSE, RSR) odabran je po jedan set parametara za svaku kišnu epizodu. Krajnji rezultat kalibracije pokazuje dobro slaganje osmotrenog i proračunatog hidrograma prema svim mjerama efikasnosti. U procesu validacije dobivene su lošije mjere efikasnosti, a prenos parametara sa jednog na drugi događaj djelomično je uspješan. Autori: Mirza MUJČIĆ, Ajla MULAOMEROVIĆ – ŠETA PREUZMITE PUN TEKST LITERATURA[1] Prskalo G., Hrelja H.: Geomorfološki trenutni jedinični hidrogram kao osnova za definiranje poplavnih voda na neizučenim slivovima, e-Zbornik radova Građevinskog fakulteta, broj 1, juni 2011[2] Młyński D., Petroselli A. and Wałęga A.: Flood frequency analysis by an event-based rainfall-runoff model in selected catchments of southern Poland, Soil Water Res., vol. 13, no. 3, pp. 170–176, Sep. 2018, doi: 10.17221/153/2017-SWR[3] Praštalo P., Topalović Ž. i Blagojević B.: Hidrološko modeliranje korišćenjem geomorfološkog jediničnog hidrograma na neizučenim...
ДОИ – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.3-4.89SКључне речи – хидродинамички утицаји, сеизмичка анализа, Зангарово оптерећење, замењујуће трапезно оптерећење, напони у телу бране, померања бране РЕЗИМЕУ оквиру рада приказана је хидродинамичка анализа на примеру ламеле гравитационе бетонске бране „Ђердап 1“. На почетку рада је, поред детаљног аналитичког прорачуна, спроведено истраживање које је за циљ имало наношење трапезног оптерећења у софтверу које би на најефикаснији начин апроксимирало оптерећење израчунато по Зангаровом поступку. Предмет рада је компаративна анализа два различита прорачуна, са различитим нивоом детаљности моделирања. Анализирањем резултата прорачуна изнети су закључци, узимајући у обзир да одређена одступања представљају основ за будуће истраживања у области сеизмичких хидродинамичких утицаја. Аутори: Душан Стевановић, Бојан Миловановић, Владан Кузмановић PREUZMITE PUN TEKST ЛИТЕРАТУРА[1] Савић Љ, Увод у хидротехничке грађевине, Грађевински факултет Универзитета у Београду, Београд, 2009[2] Институт за водопривреду “Јарослав Черни” Београд, Студија о правним, економским, техничким и безбедносним аспектима управљања високим бранама у Србији, Књига 4: Извештај о критеријумима и концепцији управљања безбедношћу брана, Београд, 2024.[3] Muganda A., Миловановић Б., Кузмановић В. и Савић Љ. Прорачун вертикалних сеизмичких хидродинамичких утицаја, Зборник радова 5. међународне конференције Савремена достигнућа у грађевинарству, Суботица 2017[4] Институт за водопривреду “Јарослав Черни” Београд, ХЕ „Ђердап 1“ Систем за управљање безбедношћу бране (верзија 2022), Књига 2: Извештај о интегралном МКЕ моделу српског дела бране ХЕ „Ђердап 1“, Свеска 1: Текстуални део, Београд, 2023.[5] Институт за водопривреду “Јарослав Черни” Београд, ХЕ „Ђердап 1“ Систем за управљање безбедношћу бране (верзија 2022), Књига 3: Извештај о корисничком подсистему за анализу стања и процеса, Београд,...
DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.3-4.77VKljučne reči – Hidraulički proračun, ΔQ metoda, mreže pod pritiskom REZIMEHidraulički proračun u mrežama pod pritiskom se najčešće sprovodi pod pretpostavkom fiksne čvorne potrošnje koja ne zavisi od pritiska, u literaturi pristup poznat kao DDA (eng. Demand Driven Approach). Ova pretpostavka je opravdana ukoliko je sistem u mogućnosti da u svakom trenutku zadovolji minimalne pritiske pri kojima se ta čvorna potrošnja može i ostvariti (npr. prilikom dimenzionisanja sistema). U određenim slučajevima, kao što su pucanja cevi ili povećana potrošnja vode u sistemu, doći će očekivano do pada pritiska u mreži ispod minimalnih što posledično uzrokuje nemogućnost sistema da zadovolji fiksne čvorne potrošnje. U ovim slučajevima upotreba DDA pristupa rešavanju hidraulike sistema nije opravdana jer neće rezultovati realnom procenom pritisaka i protoka u mreži, niti je moguće proceniti koji deo čvorne potrošnje se zaista može zadovoljiti. Za prevazilaženje ovog ograničenja DDA pristupa, u proračun se mora uvesti funkcionalna zavisnost potrošnje od pritiska. Ovaj pristup, poznat kao PDA (eng. Pressure Driven Approach) u obzir uzima smanjenje čvorne potrošnje sa smanjenjem pritiska u čvoru. U ovom radu je PDA pristup implementiran u originalnu TRIBAL-ΔQ metodu za proračun mreža pod pritiskom, koja koristi formulaciju metode prstenova za rešavanje osnovnih jednačina koje opisuju tečenje u mrežama pod pritiskom. Validacija rezultata proračuna unapređene TRIBAL-ΔQ metode je izvršena poređenjem sa referentnim EPANET 2.2 softverom, zasnovanim na formulaciji metode čvorova, koji je u praksi prihvaćen kao standard za hidraulički proračun mreža pod pritiskom. Metoda je testirana na nekoliko mreža različite složenosti i preliminarni rezultati sa analizom osetljivosti pokazuju da TRIBAL-ΔQ metoda u uslovima potrošnje koja zavisi od pritiska ostvaruje istu preciznost i numeričku stabilnost proračuna...
Prikaz održanog savetovanja U organizaciji Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i IRTCUD UNESCO centra, 1. i 2. aprila održano je 20. savetovanje Srpskog društva za hidraulička istraživanja i Srpskog društva za hidrologiju (SDHI i SDH). Savetovanja SDHI i SDH održavaju se od 1954. godine, na kojima šira naučna i stručna javnost ima priliku da se upozna sa aktuelnim problemima i dostignućima iz baznih oblasti hidrotehnike, hidraulike i hidrologije.Broj pristiglih radova (49) je bio optimalan za organizaciju dvodnevne konferencije. Uvodna predavanja su održali naši afirmisani istraživači iz inostranstva: dr Dubravka Pokrajac (University of Aberdeen, Velika Britanija), dr Zoran Kapelan (TU Delft, Holandija), dr Ana Mijić (Imperial College, London), dr Dragan Savić (KWR, Holandija) i dr Zoran Vojnović (IHE Delft, Holandija). Zbornik radova je formiran u elektronskoj formi i dostupan na internet adresi:https://hikom.grf.bg.ac.rs/SDHI/20-SDHI/20.SDHI&SDH-ConfProceedings.pdfNa savetovanju je izloženo 49 radova, u dve paralelne sesije, iz sledećih tematskih oblasti: Hidrotehnički objektiNumerički modeli u hidrotehniciRečna hidraulikaZaštita od poplavaHidraulika podzemnih vodaMerenja u hidrotehniciHidroenergetikaUticaj hidrotehničkih objekata na životnu sredinuKomunalna hidrotehnikaDeterministički hidrološki modeliHidrologija za obnovljive izvore energijeHidrologija velikih vodaEkohidraulika i ekohidrologijaUpravljanjem čvrstim otpadomIntegralno upravljanje vodamaPadavine kao ulaz za hidrološke analizeUticaj klimatskih promena na vodne...
DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.1-2.63KKljučne reči – akumulacija, brana Modrac, ekološki prihvatljiv protok, zaštićeno vodno područje, eutrofikacija. REZIMEAkumulacija Modrac predstavlja najznačajniji vodni resurs Tuzlanskog kantona (sjeveroistočna Bosna i Hercegovina). Ekološki prihvatljiv protok (EPP) koji se ispušta na brani Modrac neophodno je uskladiti sa važećim Pravilnikom o načinu određivanja EPP-a u Federaciji BiH. Akumulacija Modrac sa uzvodnim i nizvodnim tokom rijeke Spreče je kategorisana kao zaštićeno vodno dobro zbog podložnosti eutrofikaciji i prema važećoj legislativi zahtijeva drugi nivo procjene ekološki prihvatljivog protoka. Kroz ovaj rad prikazana je metodologija određivanja EPP-a na brani Modrac, slijedeći zakonsku legislativu za hidrološki proračun, uz dodatnu primjenu metode za drugi nivo procjene. Autori: Omer KOVČIĆ, Armina VEJZOVIĆ, Mufid TOKIĆ, Jasmina KAMBEROVIĆ, Avdul ADROVIĆ PREUZMITE PUN TEKST LITERATURA [1] Adrović, A. (2007): Biodiverzitet i ekološke osobenosti ihtiopopulacije hidroakumulacije Modrac. Doktorska disertacija, Tuzla: Prirodno–matematički fakultet u Tuzli.[2] Adrović, A. (2012). Ribe Modraca. Ihtiološka monografija. NAMM, Tuzla.[3] Arnautalić, Z. (ed) (2006): Elaborat: Istraživanje kvaliteta vode akumulacije Modrac za snabdjevanje pitkom vodom tuzlanske regije. Tuzla[4] BNPro Sarajevo, 2023, Elaborat – Geodetskohidrografsko snimanje dna i priobalja akumulacije Modrac sa obradom mjerenih podataka[5] Bonacci, O. (2003): Ekohidrologija vodnih resursa i otvorenih vodotoka. Građevinsko arhitektornski fakultet Sveučilišta u Splitu i Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb.[6] European Union (2000): Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2000 establishing a framework for communities in the field of water policy. Official Journal of the European Communities, L 327/1, 22.12.2000.[7] Đorđević, B, Dašić, T, (2011): Određivanje potrebnih protoka nizvodno od brane i rečnih vodozahvata, Vodoprivreda, 0350-0519, 43, 252-254 p.151-164.[8] Đozić, A. (2021): Analiza zagađenja jezera Modrac i rijeka Spreče i Turije. Centar za...
DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.1-2.49IKljučne reči – mikrolokacija, ispust, otpadne vode, PPOV, Veliko Selo, efluent, kvalitet vode, recipijent REZIME U radu je prikazan i analiziran uticaj ispuštanja prečišćenih i neprečišćenih otpadnih voda Centralnog kanalizacionog sistema Grada Beograda na recipijent – Dunav na lokaciji PPOV Veliko Selo i na osnovu dobijenih rezultata izvršen je izbor mikrolokacije ispusta iz PPOV. Centralni kanalizacioni sistem Beograda obuhvata oko 85% kanalizacione mreže i trenutno opslužuje više od 1250000 stanovnika. Prikupljeni su hidrološki podaci – protok i nivo na karakterističnim profilima Dunava (minimalne srednje mesečne vode 95% obezbeđenosti) koji su poslužili za izradu 2D hidrauličkog modela RMA2. Takođe, prikupljeni su i obrađeni podaci o količinama i kvalitetu prečišćenih i neprečišćenih otpadnih voda u suvom i kišnom režimu rada opšteg kanalizacionog sistema i definisano je opterećenje otpadnih voda zagađujućim materijama (izraženo pomoću BPK5) za budući period rada PPOV (2041. god.), koje je korišćeno kao ulazni podatak za matematički model transporta i transformacije zagađenja u recipijentu Dunavu – RMA4. Formiran je spregnut 2D hidrodinamičko-transportni model RMA2/RMA4 kojim su simulirane tri varijante ispuštanja prečišćenih i neprečišćenih otpadnih voda u suvom i kišnom periodu za buduće stanje (2041. godina): 1. Obalni ispust u Dunavac,2. Obalni ispust u Dunav i3. Ispust u dnu u sredinu korita Dunava – u maticu toka. Zaključeno je da je optimalna lokacija ispusta varijanta br. 2 – obalni ispust u Dunav. Ispust u Dunav se pokazao kao povoljnija varijanta od ispusta u Dunavac sa stanovišta zaštite akvatične životne sredine i ispunjavanja regulatornih standarda i zone mešanja koja se formira nizvodno od ispusta efluenta u Dunav koja ima znatno manje dimenzije u odnosu na zonu mešanja u Dunavcu....
DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.1-2.37SKljučne reči – donošenje odluka; grupa; agregacija stavova; AHP REZIMEU grupnim primenama poznatog višekriterijumskog metoda AHP koriste se razne agregacione (objedinjavajuće) šeme preko kojih se individualni sudovi članova grupe o značaju elemenata odlučivanja grupišu i zatim preko odabranog metoda prioritizacije generišu težine tih elemenata. Kada se metod koristi tako da se implicira odsustvo konsenzusa među članovima grupe, objedinjavanje pojedinačnih vrednovanja i odluka ima karakter nepristrasnosti i rezultat (grupna odluka) je u velikoj meri objektivan. Data su dva primera iz oblasti vodoprivrede i pokazano je da agregacije geometrijskim osrednjavanjem i putem primene grubih brojeva na svim pozicijama matrice poređenja (karakteristične za AHP), posle izvršene prioritizacije, daju težine koje se kod najviše rangiranih elemenata odlučivanja značajno razlikuju. To je posebno važno u problemima odlučivanja kada se vrši alokacija resursa (npr., količine vode korisnicima ili definisanje kapaciteta crpnih stanica u sistemima navodnjavanja). Grubi brojevi daju nižu težinu najviše rangiranom elementu odlučivanja, a često se povećavaju težine niže plasiranih elemenata – suprotno od vrednosti težina dobijenih putem geometrijskog osrednjavanja. Zaključci ukazuju na potrebu daljeg ispitivanja efekata mogućih objedinjavanja individualnih odluka u grupi. Autor: Bojan Srđević PREUZMITE PUN TEKST LITERATURA [1] Amenta, P., Lucadamo, A., & Marcarelli, G. (2020) On the transitivity and consistency approximated thresholds of some consistency indices for pairwise comparison matrices. Information Sciences507: 274-287.[2] Düntsch, I., Gediga, G. (1997) The rough set engine GROBIAN. In Proc. 15th IMACS World Congress, Berlin (Vol. 4, pp. 613-618).[3] Fazlollahtabar, H., Vasiljević, M., Stević, Ž., Vesković, S. (2017) Evaluation of supplier criteria in automotive industry using rough AHP. International Conference on Management, Engineering and Environment ICMNEE 2017:186-197.[4] Forman, E., & Peniwati, K. (1998)...
DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.1-2.27NKljučne reči – idividualno vodosnabdevanje; bujični nanos; izvorište; brdsko-planinska oblast; bujičarska pregrada; ruralno domaćinstvo. REZIMERuralna domaćinstva u brdsko-planinskim oblastima u Srbiji (ali i u okruženju), pored brojnih drugih infrastrukturnih objekata obično nemaju rešeno vodosnabdevanje. U cilјu ublažavanja ovog problema prihvaćen je pristup da se u funkciju stave svi vodni resursi u bližem okruženju sa povolјnim kvalitativno-kvantitativnim karakteristikama. U situaciji kada nema alternative za rešavanje vodosnabdevanja na konvencionalan način u brdsko-planinskim oblastima, rešenje je uslovlјeno onim šta je na raspolaganju. Ovo je bila polazna osnova za istraživanja sprovedena kroz više faza terenskih i kabinetskih aktivnosti. Jedan od zaklјučaka je da se u funkciju individualnog vodosnabdevanja ruralnih domanćistava u brdsko-planinskim oblastima može staviti bujični zaplav gde za to postoje preduslovi. Dobijeni rezultati pokazuju da bujični zaplav značajnijeg rasprostranjenja i moćnosti (deblјine) sa stalnim dotokom rečnih voda predstavlјa potencijalno izvorište podzemnih voda. Intergranularna poroznost zaplava omogućava infiltraciju površinskih rečnih voda i na taj način u okviru zaplava formiranje akumulacije podzemnih voda. Formiranu izdan zbijenog tipa karakteriše mogućnost filtracije, akumuliranja i otpuštanja podzemnih voda. Doprinos vodosnabdevanja iz bujičnog zapalava pored pobolјšanja uslova za život članova jednog ruralnog domaćinstva u brdsko-planinskim oblastima ogleda se u mogućnosti premošćavanja nedostatka kapaciteta postojećeg izvorišta, zatim izradi sistema vodosnabdevanja relativno skromne cene, pravilnom sagledavanju i razumevanju ograničenosti kvalitetnih vodnih resursa posebno u uslovima aktuelnih klimatskih događanja i drugo. Bujičarska pregrada na ovaj način pored primarne (odbrana od bujičnih poplava) dobija i važnu sekundarnu ulogu (individualno vodosnabdevanje). Autori: Zoran NIKIĆ, Ratko RISTIĆ PREUZMITE PUN TEKST LITERATURA [1] Dokmanović P., Nikić Z.: Analiza (ne)održivosti aktuelne strategije vodosnabdevanja u Srbiji. Tehnika. Br. 3. Str. 433-441. Beograd, 2015.[2] Filipović B.:...
DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.1-2.17JKljične reči – otpadne vode, bioreaktor, numerička simulacija, mešač, optimizacija REZIME U bioreaktorima postrojenja za preradu otpadnih voda obavljaju se biološki procesi potpomognuti adekvatnim strujanjem mešavine aktivnog mulja i otpadne vode. U cilju postizanja što efikasnijeg rada bioreaktora od velikog značaja je poznavanje i analiza strujnog polja u njemu, utvrđivanje nepovoljnih zona strujanja, kao i određivanje odgovarajućih tehničkih rešenja za poboljšanje brzinskog polja i sveukupno unapređenje tretmana voda. U radu je primenom numeričke mehanike fluida izvršena analiza strujnog polja u bioreaktoru konkretnog postrojenja za preradu otpadnih voda (PPOV) u Republici Srbiji. Fokus analize strujanja u ovom radu je usmeren ka identifikaciji uticaja pojedinih parametara mešača na procese mešanja u bioreaktoru. Za ostvarivanje optimalnog mešanja tretirane vode u anaerobnoj i anoksi komori bioreaktora, pored osvrta na izbor broja mešača i mesta njihovog postavljanja, poseban osvrt je dat na uticaje promene konstruktivnih (prečnik) i eksploatacionih (brzina obrtanja obrtnog kola mešača) parametara na brzinsko polje. Prikazani rezultati ukazuju na mogućnostunapređenja propisanih mera u cilju optimizacije rada ne samo analiziranog, već i drugih postojećih PPOV. Autori: Sofija JOVANOVIĆ, prof. dr Ivan BOŽIĆ, dr Biljana STOJANOVIĆ, prof. dr Branislava LEKIĆ, Nikola KILIBARDA PREUZMITE PUN TEKST LITERATURA [1] Povrenović D., Knežević, D.: „Osnove tehnologije prečišćavanja otpadnih voda“, Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu, 2013.[2] Elshaw, A., Nur М. S. Hassan, M. Masud K. Khan,: „Computational Fluid Dynamic Modelling and Optimisation of Wastewater Treatment Plant Bioreactor“, Fakultet za inženjerstvo i tehnologiju Univerziteta u Centralnom Kvinslendu, Rokhempton, Australija, 2018[3] Petrović S.: „Analiza viševarjantnih tehničkih rešenja za unapređenje strujanja u bioreaktoru postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda“, М. Sc. rad, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, Srbija, 2023.[4] Petrović...
DOI – https://doi.org/10.46793/Vodoprivreda56.1-2.01MKljučne reči: Sava, plovidba, životna sredina, naperi REZIME U ovom radu prikazan je proces traženja ekološki prihvatljivih rešenja za unapređenje plovnog puta na Savi, na kritičnoj deonici kod ušća Drine (od km 170 do km 188). Proces je zasnovan na projektnoj filozofiji „raditi sa prirodom“ koja je promovisana u Zajedničkoj izjavi o vodećim principima za razvoj unutrašnje plovidbe i zaštite životne sredine u slivu reke Dunav [9]. Prihvatanjem Zajedničke izjave, zemlje u slivu Dunava su se obavezale da budući projekti razvoja unutrašnje plovidbe budu integralni, promovišući i zaštitu životne sredine. U skladu sa uputstvima datim u Zajedničkoj izjavi, novi regulacioni radovi na Savi planirani su u tri koraka: Definisanje ciljeva i mogućnosti: Određeni su plovidbeni ciljevi, identifikovane mogućnosti za postizanje ciljeva i ekološka poboljšanja; Definisanje mera: Definisane su varijante uređenja rečnog korita, sa hidrotehničkim objektima i radovima koji su potrebni za ispunjenje postavljenih ciljeva i ispitani njihovi efekti na plovidbu i životnu sredinu i Optimizacija hidrotehničkih građevina: Proces traženja optimalnog rešenja bio je zasnovan na obimnim podlogama (batimetrijske, geološke, geotehničke, morfološke, hidrološke, hidrauličke, psamološke), 1D i 2D hidrauličkom modeliranju, tehno-ekonomskim analizama i analizi uticaja radova na životnu sredinu. Istraživanja prikazana u ovom radu izvršena su u sklopu pripreme tehničke dokumentacije koju su finansirale Evropska Investiciona Banka i Vlada Republike Srbije. Autori: Ljiljana MARJANOVIĆ, dr Marina BABIĆ MLADENOVIĆ, Zoran KNEŽEVIĆ, Dimitrije MLADENOVIĆ, Lazar IGNJATOVIĆ PREUZMITE PUN TEKST LITERATURA Babić-Mladenović M.: Uređenje vodotoka, Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi”, Beograd, 2018Jansen P. Ph et all.: Principles of river engineering – The non-tidal alluvial river, Pitman, London, 1979Jovanović M.: Regulacija reka – Rečna hidraulika i morfologija, Građevinski fakultet, Beograd, 2008Mohamed F....