DIMENZIONISANJE I KALIBRACIJA SISTEMA ZA INFILTRACIJU KIŠNICE NA URBANOM SLIVU U BEOGRADU

Autori: Veljko PRODANOVIĆ*, Anja RANĐELOVIĆ, Željko VASILIĆ, Nenad JAĆIMOVIĆ, Miloš STANIĆ REZIME U radu se prikazuje dimenzionisanje i kalibracija parametara infiltracionog sistema za prikupljanje i tretman kišnice sa urbanog sliva. Sistem je dimenzionisan tako da prihvati kritične kišne epizode povratnog perioda od 2 godine i da ih infiltrira za period manji od razmaka dva uzastopna kritična kišna događaja. Funkcionisanje sistema je provereno probnim opterećenjem sa čistom vodom i ovi rezultati su iskorišćeni za kalibraciju preliminarnog hidrodinamičkog modela. Model sadrži deo koji prati bilans vode u infiltracionom sistemu i deo koji modelira infiltraciju uprošćenim Grin-Emptovim (Green-Ampt) jednačinama. Kalibracija je odrađena PEST metodologijom, a dobijene vrednosti parametara su proverene analizom osetljivosti modela. Zaključci dobijeni sa modela su iskorišćeni za projektovanje sistema za monitoring infiltracionog bazena, koji će omogućiti kontinualno merenje performansi sistema. preuzmite pun...

NOVI INDIKATORI ZA RAČUNANJE INDEKSA ODRŽIVOSTI U PLANIRANJU I UPRAVLJANJU VODNIM RESURSIMA

Autori: Zorica SRĐEVIĆ, Bojan SRĐEVIĆ REZIME Početkom ove decenije Sandoval-Solis, McKinney i Loucks [7] dali su opštu definiciju indeksa održivosti (sustainability index) kao mere za ocenjivanje menadžment strategija u oblasti voda. Fokus je na dugoročnoj performansi vodoprivrednog sistema kada postoji disbalans raspoloživih i traženih voda. Indeks je definisan kao geometrijska sredina tri indikatora: pouzdanost, obnovljivost i ranjivost sistema (reliability, resiliency and vulnerability). U ovom radu predloženo je proširenje definicije indeksa održivosti (u našoj terminologiji IO) uvođenjem dva nova indikatora koji takođe bitno opisuju kapacitet i robustnost sistema na dugoročnoj osnovi. Prvi indikator je stepen obezbeđenja godišnje garantovane vode na datoj lokaciji u sistemu (ili za ceo sistem), a drugi je disperzija nivoa jedne ili više akumulacija u odnosu na korespodentne godišnje krive (pravila) upravljanja. Drugi indikator je naročito važan kada u sistemu postoje višenamenske akumulacije kao glavni i najosetljiviji regulatori vodnog režima. preuzmite pun...

UPRAVLJANJE VODAMA U DRŽAVAMA U TRANZICIJI

Autor: Mitja BRILLY REZIME U državama u tranziciji iz socijalističkog u kapitalističko društveno uređenje upravljanje vodama je doživjelo korjenite promjene. Neke od njih su bile pozitivne, a neke, na žalost, negativne. Na sastanku Nacionalnih odbora međunarodnog hidrološkog programa UNESCO, u Moskvi 2015 godine, države su pripremile zajednička stajališta u vezi sa problemima voda. Konstatovano je da je smanjen obim hidroloških mjerenja i drastično su smanjena sredstva za istraživanja i smanjen je obim međusobne međunarodne suradnje. U članku se razmatraju neki od ključnih problema koji su se nametnuli u sektoru voda u svim zemljama u tranziciji. preuzmite pun...

ANALIZA EKSTREMNIH VODA NA SLIVU SKADARSKOG JEZERA

Autori: Goran SEKULIĆ, Mirjana POPOVIĆ, Nevzeta ALILOVIĆ REZIME Rad se bavi ekstremnim vrijednostima protoka – maksimuma i minimuma, kao bitnih elementa za izgradnju objekata zaštite od poplava i za dimenzionisanje ostalih hidrotehničkih objekata na sistemu vodotoka Morača – Skadarsko jezero – Bojana. Korišćene su standardne statističke procedure na nizovima osmotrenih i izračunatih podataka za hidrološke stanice, na kojima su postojali dovoljno dugački nizovi podataka, neophodnih za primjenu metoda matematičke statistike. Zbog njegove važnosti posebno je analiziran i garantovani ekološki protok u profilu hidrološke stanice Podgorica na Morači. preuzmite pun...

METODOLOGIJA PRORAČUNA SPREGNUTIH DUBINA KOD UMIRUJUĆIH BAZENA NEPRIZMATIČNIH STEPENASTIH BRZOTOKA

Autori; Robert LJUBIČIĆ, Budo ZINDOVIĆ, Bojan MILOVANOVIĆ, Radomir KAPOR, Ljubodrag SAVIĆ REZIME Cilj rada je da se na osnovu zakona mehanike fluida, postojećih rezultata modelskih ispitivanja i empirijskih izraza, analizira uticaj neprizmatičnosti stepenastog brzotoka na potrebne dimenzije umirujućih bazena kod gravitacionih betonskih brana. Analizirani su parametri koji utiču na sile od vode na ulasku u umirujući bazen, na osnovu kojih je predložena metodologija za dimenzi-onisanje umirujućih bazena. Na osnovu merenja na fizičkom hidrauličkom modelu, upoređeni su rezultati proračuna razmatranih metoda i na osnovu njih date preporuke, kako za projektovanje, tako i za buduća istraživanja. preuzmite pun...

VIŠENAMJENSKI HIDROTEHNIČKI SUSTAVI

Autori: Tanja ROJE-BONACI i Ognjen BONACCI REZIME U članku je razmatrana problematika višenamjenskih hidrotehničkih sustava, njihov ekonomski i socijalni značaj, kao i utjecaj na okoliš. Naglašeno je da su oni u povijesti razvoja civilizacije odigrali izrazito važnu ulogu, te da i danas predstavljaju ključne sustave koje tom razvoju pružaju nezamjenljivu podršku. Analizirana su tri primjera izgradnje i funkcioniranja višenamjenskih hidrotehničkih sustava izgrađenih u različitim društveno-ekonomskim i klimatskim uvjetima: (1) Sustav Piave, Boite, Mae – sjeveroistočne, talijanske Alpe; (2) Hidrotehnički sustav u sjeverozapadnoj Indiji; (3) Sustav Buško Blato – sliv rijeke Cetine (Bosna i Hercegovina i Hrvatska). Na ta tri primjera je analiziran veliki razvojni i ekonomski značaj višenamjenskih hidrotehničkih sustava, ali je ukazano i na neke od mogućih problema koji oni mogu uzrokovati u okolišu. Istaknut je veliki značaj višenamjenskih akumulacija kao ključnih objekata hidrotehničkih sustava. Akumulacije uređuju vodne režime, omogućavaju korištenje voda za razne namjene (hidroenergetika, navodnjavanje, snabdijevanje naselja i industrije vodom), ublažavaju valove velikih voda i smanjuju poplave. Ako se rezervoarima ekološki dobro upravlja, mogu da povećaju male vode u sušnim periodima, što ima vrlo korisne efekte na nizvodne ekosustave. Uočeni su propusti kod sustava građenih pred više od pedeset godina, kada se nije dovoljno ili nikako vodilo računa o njihovom utjecaju na okoliš. Zbog toga se danas izgradnji višenamjenskih hidrotehničkih sustava pristupa mnogo opreznije nego ranije. Sada su te ekološke analize jedan od najvažnijih dijelova projekata hidrotehničkih sustava. preuzmite pun...

NOV PRISTUP U DEFINISANJU TEORIJSKIH HIDROGRAMA VELIKIH VODA NA HIDROLOŠKI IZUČENIM PROFILIMA –TEMA I DILEMA

Autori: Prof. dr Stevan PROHASKA, Aleksandra ILIĆ REZIME U ovom radu prikazan je nov pristup u definisanju teorijskih hidrograma velikih voda na oficijelnim hidrološkim stanicama. U osnovi rad se oslanja na primenu metode „graničnog intenziteta oticaja“ (GIO) za proračun teorijskih hidrograma velikih voda različitih verovatnoća pojave, kao i teorije dvodimenzionalnog definisanja funkcija raspodele (koincidencije) različitih parametara hidrograma velikih voda. U konkretnom slučaju, tretirana su dva osnovna parmetra hidrograma velikih voda – ordinate maksimalnih godišnjih protoka i maksimalne zapremine hidrograma velikih voda u istoj kalendarskoj godini. Tariranje parametara metode GIO vrši se u uslovima izjednačavanja teorijskih vrednosti maksimalnih godišnjih protoka i maksimalnih godišnjih zapremina istih verovatnoća pojave, koji se dobijaju primenom metode GIO, odnosno standardne procedure prilagođavanja navedenih vremenskih serija teorijskim funkcijama raspodele koje se najčešće koriste u hidrološkoj praksi. Za definisanje verovatnoće istovremene pojave navedenih parametara hidrograma velikih voda (maksimalne ordinate protoka i maksimalne zapremine hidrograma velikih voda) korišćena je procedura koincidencije dve slučajno promenljive, razrađena u literaturi (Prohaska et al., 1999). Definisane koincidencije verovatnoće prevazilaženja dva razmatrana parametra hidrograma velikih voda služe za odabir konstelacija na koje se tariraju parmetri metode GIO. U konkretnom slučaju, preporuka je da se odaberu sledeće konstelacije, a za odabranu verovatnoću prevazilaženja:  Maksimalni godišnji protok – maksimalna zapremina poplavnog talasa,  Maksimalni godišnji protok – odgovarajuća zapremina za usvojenu verovatnoću prevazilaženja,  Odgovarajući maksimalni godišnji protok za usvojenu verovatnoću prevazilaženja – maksimalna zapremina poplavnog talasa,  Najverovatnija kombinacija maksimalnog godišnjeg protoka i maksimalne zapremine poplavnog talasa za odabranu verovatnoću                        prevazilaženja. Koju od navedenih konstelacija odabrati za merodavnu predstavlja večnu „dilemu“, što će...

PROJEKCIJA RAZVOJA OSMATRAČKE MREŽE PODZEMNIH VODA U REPUBLICI SRBIJI

Autori: Petar DOKMANOVIĆ, Zoran STEVANOVIĆ, Saša MILANOVIĆ, Bojan HAJDIN, Vesna RISTIĆ-VAKANJAC, Veljko MARINOVIĆ REZIME „Projekat proširenja mreže stanica podzemnih voda“ realizovan je tokom 2015 godine, za potrebe Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ), uz respekt sledećih zahteva: 1/Usklađenost sa relevantnom nacionalnom i EU regulativom 2/Obuhvatanje: a) postojeće mreže objekata RHMZ i dela objekata postojećih regionalnih osmatračkih mreža b)registrovanih neposrednih korisnike podzemnih voda u Republici Srbiji (RS) c)značajnijih nekaptiranih izvora, odnosno, novih namenskih pijezometara, na “nepokrivenim“ telima podzemnih voda (TPV) 3/Ekonomičan i fazni razvoj mreže uz definisanje broja i okvirnih lokacija objekata. Korišćene su sledeće grafičko-tehničke podloge: 1/Zvanična delineacija TPV na teritoriji RS 2/Postojeća osmatračka mreža PV (podzemnih voda), u nadležnosti RHMZ-a 3/Postojeća osmatračka mreža hemijskog statusa PV, u nadležnosti Republičke agencije za zaštitu životne sredine (AŽS) 4/Regionalne osmatračke mreže HE Đerdap i JP Vode Vojvodine 5/Podloge proistekle iz strateškog nacionalnog projekta „Istraživanje, optimalno korišćenje i održivo upravljanje podzemnim vodnim resursima Srbije” (2006.-2011.), i to: a) ankete dela izvorišta PV b) hidrogeološka karta teritorije RS“ i „Karta ugroženosti PV RS” 6/Fondovska dokumentacija RGF-DHG 7/Karta korišćenja zemljišta-CORINE Land Cover (2006). U cilju racionalizacije razvoja buduće osmatračke mreže, deo TPV integrisan je u grupe TPV (GTPV), tako da ukupan broj (G)TPV iznosi 91, od čega je (zadržano) 58 pojedinačnih TPV. Osnovni kriterijumi za projekciju osmatračke mreže su ocenjeni pritisci na kvantitativni i hemijski status (G)TPV. Projektovanom mrežom za osmatranje kvantitativnog statusa obuhvaćen je ukupno 361 objekat, od čega 148 objekata, koji će biti pod neposrednom ingerencijom RHMZ i 213 postojećih izvorišta PV. Pritisak na hemijski status (G)TPV ocenjivan je na osnovu formirane karte “Karte rizika od zagađivanja PV difuznim zagađivačima”, a projektovanom mrežom je...

JEDAN PRIMER KORIŠĆENJA SAVREMENIH NUMERIČKIH ALATA U PROJEKTOVANJU I ODRŽAVANJU REČNIH REGULACIONIH GRAĐEVINA

Autor: Miodrag B. JOVANOVIĆ REZIME U ovom prikazan je veoma instruktivan primer korišćenja 2D i 3D numeričklih modela za detaljnu analizu strujnog polja u blizini rečnih regulacionih građevina. Ovi modeli su korišćeni za potrebe projekta obnove praga i pripadajućih obaloutvrda na Velikoj Moravi, neposredno nizvodno od Markovačkog mosta. U sprezi sa odgovarajućim terenskim merenjima, rezultati numeričkih simulacija poslužili su da se: (i) sagleda uzrok oštećenja ovih gradjevina u periodima velikih voda; (ii) odrede najugroženija mesta; (iii) predlože optimalne mere sanacije i (iv) odrede obim i cena neophodnih radova. preuzmite pun...

KATEGORIJE POUZDANOSTI KOJE SE MORAJU PROVERAVATI TOKOM PLANIRANJA I KORIŠĆENJA VODOPRIVREDNIH SISTEMA

Autori: Branislav ĐORĐEVIĆ i Tina DAŠIĆ REZIME Sa stanovišta pouzdanosti – ključnog pokazatelja probabilističke efektivnosti sistema – vodoprivredni sistemi (VS) spadaju u klasu najzahtevnijih sistema, sa brojnim kategorijama pouzdanosti koje treba analizirati i verifikovati tokom projektovanja, ali koje treba ažurno pratiti i tokom eksploatacije sistema. Pri planiranju, a naročito pri eksploataciji sistema neke od tih važnih provera pouzdanosti ne obavljaju se ažurno i celovito, zbog čega i nastupaju neki incidentni događaji (poplave, havarijski događaji na planu kvaliteta voda, itd.) koji se, najčešće, podvedu pod ’višu silu’. A to je loše, jer se ne izvuku zaključci za neophodna povećanja odgovarajuće kategorije pouzdanosti. Cilj članka je da sistematizuju kategorije pouzdanosti koje se moraju analizirati, verifikovati i ažurno pratiti tokom korišćenja VS. Ključne kategorije pouzdanosti koje se ovde razmatraju su: • obezbeđenost isporuke vode potrošačima, • pouzdanost objekata i sistema, • operativna gotovost sistema, • konstrukcijska i hidraulička sigurnost objekata / sistema, • hidrološka pouzdanost sistema, • pouzdanost ljudi koji upravljaju sistemima, • pogodnost sistema sa stanovišta tekućeg i investicionog održavanja, • pouzdanost sistema za osmatranje i praćenje objekata, • pouzdanost sa gledišta bezbednosti iz okruženja i prema okruženju VS. U članku se razmatraju ključni aspekti navedenih kategoraja pouzdanosti, mogućnosti njihovog ugrađivanja u projektna rešenja – od izbora konfiguracija sistema i dimenzionisanja objekata, izbora prateće opreme od koje zavisi pouzdanost VS, do kasnijih ažurnih provera pouzdanosti tokom eksploatacije sistema. Te provere su neophodne (a često se prenebregavaju), jer je pouzdanost vodoprivrednih sistema dinamička kategorija, koja se menja tokom vremena, pa se mora proveravati i dovoditi na neophodan nivo. preuzmite pun...

HYDROLOGY OF LAKE PRESPA

Autor: Cvetanka POPOVSKA ABSTRACT During the last century the Macro Lake Prespa experienced a significant water level fluctuation. After its last peak (1963) and after the separation of the Micro Lake Prespa (1975), the level generally dropped by approximately 8 m (2002). This resulted to a loss in water volume and even more significant a loss of water surface. The effects and causes of the changes in the Lake have been investigated in various studies carried out by interested parties from shareholding countries. Most of these studies had to rely on the hydrometeorological data that were not up-to-date or not complete. In this study, effort was made to collect long-term time series climatic and hydrological data and to assess the vulnerability of Lake Prespa to climate change and human actions in the watershed. Monitoring network and data quality and quantity is also discussed in the context of hydrological modelling and transboundary collaboration in integrated water resources management. Hydrological analysis is obtained using measured data for the period (1951-2010) at Pretor meteorological station and Stenje hydrological station. preuzmite pun...

STATISTIČKA ANALIZA VELIKIH VODA U PRISUSTVU IZUZETAKA

Autori: Jasna PLAVŠIĆ*, Dragutin PAVLOVIĆ, Vladislava MIHAILOVIĆ, Borislava BLAGOJEVIĆ REZIME Statistička analiza velikih voda se radi na nizovima hi-droloških osmatranja, koja u rezultate ove analize unose neizvesnosti u pogledu ograničene dužine osmatranja, teškoća u merenju vrlo velikih protoka i njihove procene iz zone ekstrapolovanih krivih protoka, kao i zbog razli-čitih mehanizama generisanja oticaja. Definisanje pro-babilističkog modela velikih voda je otežano i zbog po-stojanja izuzetaka u nizovima, tj. značajno velikih ili malih vrednosti u odnosu na većinu. U radu se daje pre-gled postupaka i statističkih testova za otkrivanje izuze-taka od standardnih do najnovijih, kao i načini postupa-nja sa izuzetnim vrednostima. Najveća pažnja posveće-na je otkrivanju i tretmanu donjih izuzetaka, koji u ve-likoj meri utiču na raspodelu a time i na usvojene račun-ske velike vode. Poseban osvrt je dat na najnovije pre-poruke iz američkog Biltena 17C. Komentarišu se pret-postavke o raspodeli populacije, procedure testiranja, postupanje sa transformisanim nizovima i ukazuje na moguće poteškoće u primeni. Sama primena testova i procedura prikazana je u praktičnom delu, gde se stati-stička analiza velikih voda u prisustvu izuzetaka spro-vodi za karakteristične primere sa hidroloških stanica u Srbiji na nizovima formiranim metodama godišnjih ma-ksimuma i prekoračenja preko praga. Primeri obuhva-taju i gornje i donje izuzetke. Komentarišu se razlike u rezultatima prilikom primene različitih procedura u prisustvu izuzetaka i predlaže niz iskustvenih mera kako bi ocena velikih voda bila što pouzdanija. preuzmite pun...