Male hidroelektrane ne mogu biti zamena za velika i srednja hidroenergetska postrojenja – na primeru Crne Gore

Autor: Đorđević Branislav, Šaranović Milinko, Vujadinović Srđan Sažetak Tvrdnja tzv. ‘ekoloških eksperata’ da se ne smeju graditi hidroelektrane na većim vodotocima, već da se sve potrebe za energijom mogu podmiriti iz malih hidroelektrana – predstavlja i energetsku i ekološku besmislicu. Energetsku – jer su potencijali malih elektrana najčešće deset do dvadeset puta manji od potencijala velikih elektrana, ekološku – jer su male elektrane u ekološkom pogledu neuporedivo nepovoljnije od velikih, jer se najčešće radi o derivacionim postrojenjima, sa velikim uticajem na vodne režime. Autori razmatraju poželjnu strategiju iskorišćenja vodnih potencijala Crne Gore. Na većim rekama – Morači, Komarnici, Pivi, Tari, Ćehotini, Limu i Ibru – Crna Gora može da realizuje hidroenergetski potencijal u granicama [5,4÷6,1] TWh/god, zavisno od varijante korišćenja voda. Na postojećim objektima je iskorišćeno oko 1,67 TWh/god, instalisane snage 658 MW. Na malim elektranama ukupni potencijal koji je do sada sagledan iznosi oko 0,41 TWh/god., što je oko 15 puta manje od potencijala na velikim hidroelektranama. Pošto se okvirne potrebe Crne Gore u električnoj energiji oko 2021. godine procjenjuju na oko 6,9 TWh/god., stepen pokrivenosti elektroenergetskog konzuma obnovljivom energijom iz hidroelektrana mogao bi da dostigne vrednost i preko 80%, što bi Crnu Goru svrstalo u sam svetski vrh. Veće elektrane su dispozicionim merama skladno uklopljene u ekološko okruženje. Međutim, imajući u vidu postulat o Crnoj Gori kao ekološkoj državi, neophodno je da se definišu jasni uslovi i kriterijumi za iskorišćenje dela vodnih snaga koji se koristi preko malih hidroelektrana. U radu se razmatraju mogućnosti realizacije malih elektrana u Crnoj Gori i analiziraju uslovi i kriterijumi njihovog uklapanja u ekološko i socijalno okruženje. Uslovi za to uklapanje su znatno...

Određivanje potrebnih protoka nizvodno od brana i rečnih vodozahvata

Autor: Đorđević Branislav, Dašić Tina Sažetak Pri planiranju vodoprivrednih sistema sa akumulacijama i vodozahvatima jedna od ključnih projektnih odluka jeste: koliki protok odabrati kao obavezno ispuštanje iz akumulacije, odnosno nizvodno od vodozahvata. U radu je izvršeno jasno metodološko razgraničenje pojmova: garantovani ekološki protok, protok za vodoprivredne potrebe, potrebno ispuštanje nizvodno od brane ili rečnog vodozahvata. Analizom metoda koje se koriste u svetu, kao i na bazi hidroloških studija malih voda i morfološko-ekoloških analiza koje su urađene na našim vodotocima, autori su definisali novu metodu za izbor garantovanih ekoloških protoka pri planiranju na ovom prostoru Evrope. Prednosti metode su: (a) jednostavnost primene, jer se zasniva na analizi verovatnoća mesečnih malih voda, (b) prilagođenost životnim aktivnostima biocenoza u rečnom biotopu (protoci su različiti u toplom i hladnom delu godine), (c) u malovodnim periodima ti protoci su veći od protoka koji bi bili u prirodnom stanju, tako da predstavljaju najdelotvorniju zaštitu vodenih ekosistema.   preuzmite pun tekst...

Strategija integralnog upravljanja vodama Republike Srpske

Autor: Đorđević Branislav V., Sudar Nedeljko, Hrkalović Uroš, Knežević Božo Sažetak Tokom 2012. godine u Republici Srpskoj je završen planski dokument ‘Strategija integralnog upravljanja vodama Republike Srpske’1. Dokument, koji u celovitom vidu ima 300 strana i 15 obimnih aneksa, predstavlja strateški planski dokument najviše državne značajnosti, kojim se zaokružuje jedan dug proces strateškog planiranja u sektoru voda u Republici Srpskoj. Do nedavna su takvi dokumenti imali vrlo određen i logičan naziv – Vodoprivredna osnova, po čemu je hidrotehnička struka bila na najbolji način prepoznatljiva i planski uvažavana, i velika je šteta što se od tog naziva odustalo (videti fusnotu). Dokument Strategije se finalizuje i na ovaj način, preglednim člankom, pre svega zbog metodoloških specifičnosti, ali i zbog toga što su režimi voda na čitavom području Balkana tesno međuzavisni, tako da se stavljanjem na uvid planskih rešenja u Republici Srpskoj stvaraju uslovi za tešnju koordinaciju planskih aktivnosti u oblasti voda u svim zemljama u okruženju. U članku se prikazuju relevante ocene vodnih režima, stanje u pojedinim granama vodoprivrede, strateška rešenja po granama, kao i sve druge prateće planske aktivnosti koje će pratiti vodoprivredni razvoj u Republici Srpskoj. Na osnovu analize postojećeg stanja po svim relevantnim komponentama, daju se strateške odrednice daljeg razvoja vodoprivrede, principi njene organizacije i budućeg finansiranja, načini uklapanja planiranih sistema u socijalno i ekološko okruženje. U Zaključcima se specificiraju najvažnija strateška opredeljenja trajnog karaktera, ona koja sigurno neće demantovati vreme.   preuzmite pun tekst...

Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava – na primeru Hidroenergetskog sistema na Trebišnjici

Autor: Đorđević Branislav, Dašić Tina, Sudar Nedeljko Sažetak Postepeno pogoršanje ekstremnih hidroloških fenomena – povećanje talasa velikih voda i smanjenje malih voda i produženje njihovog trajanja – postavlja sve zahtevnije uslove da se akumulacije koriste za aktivnu odbranu od poplava i za poboljšanje režima malih voda. Zbog toga je i pred višenamensko-hidroenergetskim sistemom Trebišnjica postavljen zadatak da pored povećanja energetske efektivnosti ostvari u operativnom radu i najefikasniju aktivnu odbranu od poplava grada Trebinja. U procesu upravljačke kibernetizacije Sistema na Trebišnjici (HET-a), čiji je cilj poboljšanje ukupne efektivnosti tog sistema, urađen je projekat ‘Upravljanje akumulacijama i hidroelektranama sistema Trebišnjice’. Važan deo tog projekta je matematički simulaciono-optimizacioni model upravljanja akumulacijama u periodu velikih voda koji daje predlog najpovoljnijeg upravljanja, po kriterijumu ostvarivanja najveće transformacije poplavnog talasa. Model omogućava određivanje i upravljački najpovoljnijih stanja u akumulacijama tokom godine, čime se optimizira i dugoročno upravljanje po vodoprivrednim i energetskim kriterijumima i ostvaruje najbolja zaštita grada Trebinja.   preuzmite pun tekst...

Realizacija razvoja vodoprivredne infrastrukture u skladu sa strategijom iz Prostornog plana Srbije

Autor: Đorđević Branislav Sažetak Nakon 12 godina od usvajanja Prostornog plana Republike Srbije (PPS) Ministarstvo za prostorno planiranje i zaštitu životne sredine zatražilo je od eksperata koji su radili na sintezi tog planskog dokumenta da po svim segmentima plana načine kritičke analize koje bi ukazale da li su strateški razvojni pravci plana bile ispravno odabrani. Cilj te analize je da se dobije veoma važan podatak o strateškoj valjanosti planiranja, kako bi se na bazi tog važnog iskustva eventualno korigovali razvojni pravci, koji treba da budu obuhvaćeni novim planskim dokumentom o prostornom razvoju Srbije. U članku se razmatraju strateški pravci razvoja u oblasti voda iz PPS i daje se ocena ispravnosti tih strateških odluka na bazi iskustva tokom 12 godina realizacije (doduše, delom i u vrlo teškim uslovima izolacije zemlje i ekonomske krize). Generalna je ocena da je strategija bila ispravno odabrana, ali je ukazano i na neke uočene probleme koje treba korigovati u novom planskom dokumentu.   preuzmiute pun tekst...

Objektivno vrednovanje obnovljivih energija

Autor: Đorđević Branislav Sažetak Autor je razvio novu metodiku za energetski objektivno vrednovanje svih vidova energije, posebno onih koji se tretiraju kao “obnovljive energije”. Metoda se zasniva na analizi i upoređivanju svih prihoda i rashoda primarne energije – od utroška energije za izradu uređaja za konverziju energije, do svih energetskih potrošnji u procesu njihove eksploatacije. Uvode se pokazatelji: vremena vraćanja uložene energije za izgradnju i održavanje energetskih izvora, indeks strateškog prioriteta izvora energije ili investicionih mera energetske racionalizacije. Takvi objektivni pokazatelji otkrivaju da brojne tzv. obnovljive energije u suštini nisu obnovljive, jer se za izradu takvih postrojenja utroši više primarne energije nego što se može da dobije tokom njihove eksploatacije. Razvijena metodika pokazuje da su hidroelektrane (posebno velike i srednje) jedini stvarno obnovljiv izvor energije. Važan zaključak je da se već sada praktično celokupni tehnički iskoristiv potencijal vodnih snaga našao u kategoriji ekonomski iskoristivog potencijala. Imajući u vidu ulogu hidroelektrana u pokrivanju vršne snage i energije u EES, postoji potreba povećavanja njihove instalisane snage, što nameće potrebu projektovanja fazne izgradnje HE, posebno u slučaju akumulacionih hidroelektrana. Veoma bitan je i zaključak da je neophodno da se za sve potencijalne hidroelektrane što pre uradi planska dokumentacija na nivou studija sistema i generalnih projekata, sa prethodnim studijama opravdanosti i prostornim planovima prostora posebnih namena. Samo tako celovito planski tretirani objekti, sa odgovarajućim odlukama o građenju biće prihvaćeni od strane EU u procesu pridruživanja Srbije toj evropskoj integraciji.   preuzmite pun tekst...

Analiza strukture vremenske serije potrošnje vode u Sarajevskom vodovodnom sistemu

Autor: Đorđević Branislav, Šaranović Milinko, Vujadinović Srđan Sažetak U radu je izvršena analiza strukture vremenske serije srednje mjesečne potrošnje vode (m3/s) u Sarajevskom vodovodnom sistemu za period 1972-1991. Detektovana je i izdvojena deterministička (trend i periodična) komponenta iz vremenske serije. Struktura stohastičke komponente vremenske serije je također istražena i ista aproksimirana odgovarajućim stohastičkim modelom.   preuzmite pun tekst...

Kako ostvariti visoku pouzdanost regionalnog sistema vodosnabdevanja crnogorskog primorja?

Autor: Đorđević Branislav Sažetak Članak predstavlja autorizovano izlaganje autora na Okruglom stolu “Vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja”, održanog u Podgorici 28.maja 2004. U radu autor razmatra probleme potrebne visoke obezbeđenosti regionalnog sistema, u svetlu nekih od razmatranih izvorišta. Zaključuje da kao potencijalno izvorište za regionalni sistem treba ozbiljno razmotriti Moraču u neposrednoj zoni njenog ušća u Skadarske jezero, jer bi time bili zadovoljeni visoki zahtevi obezbeđenosti isporuke vode.   preuzmite pun tekst...

Sociološki fenomeni bitni za uspeh projekata u oblasti voda

Autor: Đorđević Branislav Sažetak Da bi integralni razvoji projekat u oblasti voda bio prihvaćen on mora pored uobičajenih stabilnosti koje se u projektu analitički dokazuju (hidrološka, hidraulička, geotehnička, konstrukcijska, ekonomska stabilnost) da bude i – sociološki i ekološki stabilan. Razmatraju se suštinski razlozi zbog kojih su čak i projekti sa izuzetnim performansama – osporavani i zaustavljani. Jedan od ključnih razloga je u tome što su svi ti integralni projekti, sa veoma širokom lepezom ciljeva, sasvim nepotrebno i vrlo štetno suženi samo na oblast voda – na vodoprivredne i hidroenergetske namene. Autor se zalaže da se načini korenit zaokret upravo u definisanju ciljne strukture i u definisanju namene i naziva projekta, kako bi svi ostali korisnici prostora već u samom početku u integralnom projektu sagledavali i svoje interesa. I što je vrlo bitno, da se već na samom početku vidi da su svi ciljevi ekološke zaštite i uređenja prostora potpuno ravnopravni učesnik u ciljnoj strukturi. Veliki razvojni projekat mora da nosi naziv u skladu sa ciljem najvišeg reda, npr. – “integralno korišćenje, zaštita i uređenje prostora / sliva …”, ili, “integralni razvojni projekat…”, a zatim se mora već na samom početku da podrobno definiše ciljna struktura tipa granatog stabla, u kojoj obavezno moraju biti ciljevi iz sledećih grupa: sociološki, privredno / razvojni, ekološki, saobraćajni, urbani, kulturološki, vodoprivredni, energetski. Daje se sažeti primer ciljne strukture za planirani sistem u Gornjem slivu Drine (nepotrebno suženo nazvan HE Buk Bijela). Ciljevi u oblasti voda se tretiraju ravnopravno sa svim ostalim ciljevima. Pri razmatranju projekta mora se po svih deset ključnih ekoloških faktora razmatrati i varijanta “ne raditi ništa” koja je najčešće sa veoma teškim...

Vrednovanje hidroenergetskih potencijala u poređenju sa drugim obnovljivim energijama

Autor: Đorđević Branislav Sažetak Prikazuje se nova metodika koju je razvio autor za vrednovanje hidroenergetskih potencijala, u okviru svih obnovljivih i neobnovljivih izvora energije. Pokazuje se da će se u najskorijoj budućnosti najveći deo tehnički iskoristivog potencijala naći u kategoriji ekonomski iskoristivog potencijala. Postoji tendencija povećavanja instalisane snage hidroelektrana imajući u vidu njihovu ulogu u pokrivanju vršne snage i enegije u EES, što nameće potrebu projektovanja njihovog faznog razvoja. Uvode se pokazatelji vremena vraćanja uložene energije za izgradnju i održavanje energetskih izvora, indeks strateškog prioriteta izvora energije ili mere racionalnizacije. Pokazuje se neosporna prednost hidroenergije u odnosu na sve druge obnovljive izvore.   preuzmite pun tekst...

Optimizacija i estimacija pri planiranju i upravljanju u sistemu Drine

Autor: Đorđević Branislav, Grujović Nenad, Divac Dejan Sažetak Vodoprivredni sistem u slivu Drine biće jedan od prostorno i funkcionalno najsloženijih sistema u Evropi. Uspešno planiranje sistema i upravljanje gotovim sistemom mora se zasnivati na najsavremenijim kibernetskim metodama. Razmatraju se načini formalizacije ciljnih struktura, sa ciljem najvišeg reda koji se definiše kao “integralno uređenje, korišćenje i zaštita sliva reke Drine”, koji se zatim u vidu granatog stabla dekomponije na sve podrobnije ciljeve svih korisnika prostora. Kao posebno važan zaključak se ističe da se vodoprivredni i hidroenergetski ciljevi moraju tretirati sasvim ravnopravno sa ciljevima svih ostalih korisnika prostora. Nakon dekompozicije sistema prikazuju se osnovni tipovi preslikavanja u pojedinim delovima sistema. Razmatra se proces odlučivanja u svim fazama upravljanja, sa determinisanjem zadataka na nivou donošenje odluka i na tehničkom nivoa, na kome se obavlja modeliranje, estimacija i valorizacija/optimizacija upravljanja, kao priprema za proces donošenja odluka. Donosilac odluke mora da bude iterativno uključen u proces odlučivanja, kako bi na bazi novih saznanja o rezultatima optimizacije mogao da zahteva izmenu kriterijuma i preferencija, pri višekriterijumskom vrednovanju varijanti i upravljačkih odluka. Razmatraju se zadaci optimizacije, pri čemu se posebno analiziraju kriterijumi koji su najupotrebljiviji u procesu planiranja i eksploatacije sistema u slivu Drine. Analizira se i uloga spoljnih estimatora, i prikazuje poboljšanje upravljanja kao rezultat dobijanja prognoze realizacije ulaznih vektora u sistemu.   preuzmite pun tekst...

Razvojne projekte na slivu Drine uskladiti sa zahtevima očuvanja životne sredine

Autor: Đorđević Branislav, Dašić Tina Sažetak Realizacija novih objekata u slivu Drine zavisiće od uspešnosti njihovog uklapanja u socijalno i ekološko okruženje. U radu se razmatraju tendencije koje utiču na vrednovanje i prihvatanje hidrotehničkih objekata: sve veći prioritet imaju kriterijumi ekološke valjanosti, prednost se daje obnovljivim resursima, nužnost uključivanja svih korisnika prostora u ciljnu strukturu znatno podrobnija razrada projekta uklapanja objekta u okruženje nego što je do sada bila praksa, edukacija javnosti o realnom stanju u oblasti voda i energije, itd. Razmatraju se rešenja na pojedinim delovima toka Drine i njenog sliva i analiziraju se mogućnosti skladnog uklapanja objekata u okruženje. Daje se ocena i preporuka koja rešenja treba odbaciti upravo sa tog stanovišta. Zaključuje se da integralni projekat uređenja sliva Drine treba da bude prioritetni razvojni projekat Srbije i Crne Gore, “lokomotiva razvoja” čitave države.   preuzmite pun tekst...

Tendencije u strateskom planiranju – povodom usvajanja vodoprivredne osnove Republike Srbije

Autor: dr BRANISLAV V. ĐORĐEVIĆ Sažetak Povodom zvaničnog usvajanja Vodoprivredne osnove Srbije (marta 2002) razmatraju se tendencije u strateškom planiranju u svetu. Nakon ‘krize planiranja’, koja je bila uočljiva tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, u vreme neoliberalizma i deregulacije, nastupio je period obnove legaliteta strateških planiranja u razvijenim zemljama, i jačanja njihove razvojne i integrativne uloge, na nešto izmenjenim osnovama. Strateško planiranje se u Evropskoj uniji (EU) podiže na transnacionalni nivo i postaje jedan od snažnih regulatora integrativnih procesa. U tom kontekstu se razmatraju dalji pravci razvoja strateškog planiranja u oblasti voda. Rad je argumentovan odgovor autora na pokušaje, u nekim sredinama, da se umanji značaj nacionalnih strateških planskih dokumenata u oblasti voda i uređenja prostora. preuzmite pun...